Mahmud Ahmedinedžad

Izvor: Wikipedija

Mahmud Ahmedinedžad

Mahmud Ahmedinedžad (perzijski: محمود احمدی‌نژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), aktualni je predsjednik Irana.

Kada je bio star godinu dana, njegova obitelj se preselila u Teheran. Nakon srednje škole, studira građevinu na Fakultetu znanosti i tehnologije u Teheranu, a zatim je neko vrijeme tamo i predavao.

Godine 1979. postaje predstavnik Elm-o Sanaat studenata u Uredu za jačanje jedinstva između sveučilišta i teoloških srednjih škola, koje će kasnije postati poznato kao OSU. OSU je igralo glavnu ulogu u zauzimanju američkog veleposlanstva u Teheranu 1979. Dio tadašnjih talaca će kasnije tvrditi da Ahmadinedžad bio glavnog otmičara, ali će on zanijekati svoje navodno sudjelovanje u upadu u veleposlanstvo dok će CIA ustvrditi da nema dokaza za tu tvrdrnju. Nakon Iranske revolucije, postaje član Revolucionalne garde te sudjeluje u Iransko-iračkom ratu. 1980-tih postaje guverner gradova Maku i Khoy, a 1993. guverner iranske pokrajine Ardebil. Nakon što je Muhamed Hatami 1997. došao na vlast u Iranu, Ahmedinedžad je uklonjen s dužnosti te se vraća na Elm-o Sanaat sveučilište i postaje član uprave Koledža za civilno inženjerstvo na Sveučilištu znanosti i tehnologije. 2003. postaje gradonačelnik Teherana. Naredio je da se kulturni centri za vrijeme Ramazana pretvore u molitvene dvorane, zatvorio fast-food restorane, zahtjevao da muški gradski zaposlenici nose brade, ustanovio odvojena dizala za muškarce i žene u zajedničkim službama. On je sam živio skromno i provodio jaku socijalnu politiku, što ga je učinilo omiljenim u narodu.

Godine 2005. pobijedio je na iranskim izborima sa 62% glasova. Nedugo nakon toga izabrao je svoj kabinet od 30 ministara, privukao je pozornost svjetske javnosti zabranom zapadnjačke glazbe, filmova i zahtjevima za povrat tradicionalnim Iranskim vrijednostima 2006. godine Iran je ponovno pokrenuo s mrtve točke stari nuklearni program Reze Pahlavija i time izazvao mnogo kritika iz Europe i SAD-a zbog straha da će napraviti nuklearnu bombu . Te optužbe on cijelo vrijeme negira premda oni tvrde da je program mirnodopski i nužno potreban državi zbog neprekidnog povećanja državnih energetskih potreba. Bez obzira na pritisak Ahmedinedžad je odbio narediti prekid programa, zbog čega su Iranu u prosincu 2006. uvedene sankcije, na što je Iran uzvratio prijetnjom da će blokirati izvoz nafte iz Perzijskog zaljeva.

Osim nuklearnim programom, Ahmedinedžad je izazvao kontroverze i svojom izjavom da Izrael treba izbrisati s lica Zemlje, za što je optužen za antisemitizam. Kao odgovor na karikature poslanika Muhameda u danskim novinama, iranske novine su sa potporom vlade organizirale natječaj za karikature o holokaustu, što je razbjesnilo Židove, kao i konferencija o holokaustu na kojoj je Ahmedinedžad bio prisutan. Našao se na udaru kritika i u svojoj zemlji, nakon što je na otvaranju Azijskih igra u Dohi gledao žene bez vela kako plešu.