Kriminologija
Izvor: Wikipedija
Kriminologija je proučavanje zločina kao socijalnog fenomena koja uključuje i povod, posljedice, razvoji i ponašanje kriminala, te utjecaj zakona. Kriminologija koristi znanstvenu metodu da bi testirala hipotezu i razvila teoriju kako je počinjen zločin. Iako radi isti posao (hvatenja zločinaca, zatvarenje, otkrivanje, sprčavanje zločina itd.), kriminologija se odaljava od zakona koji koristi policija, sudstvo i druga politička tijela.
[uredi] Teorije zločina
Postoje mnoge, a ove tri su glavne:
[uredi] Anomija
Bazirano na rado socijologa Roberta Mertona koji govori da u SADu ljudi traže priliku za slobodom, mirom i raznim prilikama. On je takav fenomen nazvao Američki san. Većina ljudi priznaje taj san i to im daje jaku psihološku i kulturološu motivaciju. Marton je koristio i izraz nitasta teorija, ne no kao Émile Durkheim, koji je to sve vidio kao dio dikotomije između što društvo očekuje od građana i što ti građani u stvarnosti mogu napraviti. Stoga, ako društvo ne ostvari taj san oni će preći na nezakonite mjere (zločin). To će uzrokovati porsat devijanstnih grupa (klanovi, bande, mafija, droga itd.).
[uredi] Simbolički interakcionizam
Bazira se na fenomenologiji Edmunda Husserla i Georga Herberta Meada, subkulturna teorija i teorija sukoba. Ovo mišljenje bazira se na odnosu snažne države, medija i knzervativnog vladanja elite, te odnosa manjih grupa jednih prema drugoj. Jače grupe postale su vladari menjih i oni tako dobivaju moć.
Nedovršeni članak Kriminologija koji govori o pravu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.