Kornatska tragedija

Izvor: Wikipedija

Hrvatski vatrogasci

Kornatska tragedija dogodila se 30. kolovoza 2007. godine kada je skupina vatrogasaca postala žrtvom požara na otoku Velikom Kornatu. Od ukupno 13 vatrogasaca u skupini zahvaćenoj požarom, 12 ih je poginulo na licu mjesta ili preminulo u bolnicama, a jedini je preživio 23-godišnji Frane Lučić iz Tisnog. Događaj je jedna od najvećih mirnodopskih nesreća koja je pogodila Hrvatsku.

[uredi] Opis događaja

Jedini preživjeli, Frane Lučić, dao je iskaz tragedije u tjedniku Nacional.

„Helikopter nas je pokušao iskrcati na vrh brda blizu kruške u nekoliko navrata, međutim zbog jakog juga to nije uspio i onda su se pilot i Dino Klarić dogovorili da desantiraju niže od brda u jednu dolinu, a što je otprilike oko dva kilometra od kruške... Nakon 15-ak minuta hoda došli smo do jednog dijela koji je bio otvoren s južne strane i tu je naglo krenula vatra i dim, tolikom brzinom da nismo uspjeli pobjeći, premda smo pokušali trčati. Međutim, bila je strašna vrućina i jednostavno nas je spržilo. Nosio sam dosta opreme pa sam bio nešto niže, odnosno ispod ostalih kolega vatrogasaca, tako da sam imao malo više vremena za pokriti lice i okrenuti leđa, a kako sam imao kacigu na glavi i vizir, zaštitio sam kosu i lice...

Osjetio sam bol u rukama i vidio da su mi ruke natekle, te sam ostao na zemlji kao i ostali i pokušao stupiti u vezu s Javnom vatrogasnom postrojbom u Šibeniku, međutim, nisam imao signala. Oko sebe sam čuo jaukanje, zvanje u pomoć i vidio sam da su svi ozlijeđeni, međutim, nisam primijetio da je netko mrtav“

(Frane Lučić^[1])

[uredi] Poginuli

Poginulo je šest vatrogasaca iz vatrogasne postrojbe Šibenik - Dino Klarić, Ivica Crvelin, Ivan Marinović, Marko Stančić, Gabrijel Skočić i Hrvoje Strikoman, a još sedmero je preživjelo uz teške opekline po tijelu - od kojih je petero prebačeno na liječenje u Zagreb^[2] (Tomislav Crvelin, Ante Crvelin, Josip Lučić, Karlo Ševerdija i Marinko Knežević) koji su ubrzo preminuli od posljedica teških opeklina. Posljednji je, u splitskoj kliničkoj bolnici, dana 16. rujna, preminuo Ante Juričev-Mikulin^[3]. Jedini preživjeli vatrogasac, Frane Lučić, nakon oporavka u Kliničkoj bolnici Split ^[4], otpušten je na kućno liječenje.

[uredi] Posljedice

Iz poštovanja prema poginulima i njihovim obiteljima, premijer Sanader proglasio je 3. rujna danom žalosti u cijeloj Hrvatskoj, dok je župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk proglasio sedam dana žalosti u toj županiji. Hrvatski športaši su 2. i 3. rujna nastupili s crnim florom na naramenicama, odnosno, pojavili su se s crnom vrpcom oko ruke pred svoje nastupe idućeg tjedna.

Tijekom noći, kako stoji u službenom policijskom priopćenju, na otok su upućene snage policije i Hrvatske vojske radi pretrage terena i osiguranja požarišta, a na mjesto nesreće izašli su i Istražni sudac Županijskog suda i Županijski državni odvjetnik iz Šibenika, policijska ekipa za očevide, te stručnjaci Centra za kriminalistička vještačenja MUP-a RH, kao i inspektori za požare Inspektorata unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Privedeno je osam ljudi osumnjičenih za podmetanje požara, a za požar je okrivljen 20-godišnji recepcionar u NP Kornati, koji je navodno opuškom cigarete izazvao požar.^[5]

Kornati prije požara

Pojavile su se i kontroverze oko toga jesu li su se žrtve mogle izbjeći. Neki su kritizirali odluku vatrogasne službe da pošalje svoje ljude na Kornate samo kako bi gasili zapaljenu nisku travu, ali to je izazvalo i pitanja oko toga kako su mogli poginuti od tako malog požara. Najmlađa žrtve tragedija na Kornatima, 17-godišnji Marko Stančić, svom je ocu, po dolasku na Veliki Kornat poslao poruku: "Tata, na Kornatima smo, čekamo da nam dostave vodu", što je potaknulo novu dilemu - da je helikopter jednostavno ostavio vatrogasce bez dobre opreme. Glavni zapovjednik vatrogasaca Mladen Jurin na to je idući dan dao svoju ostavku.^[6] Zapovjednik Javne vatrogasne postaje Šibenik smijenjen je, a 7. rujna i priveden istražnom sucu te zadržan u pritvoru, pod sumnjom da je odgovoran za teško kažnjivo djelo protiv opće sigurnosti dovođenjem u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom. ^[7]

Državnom su vrhu na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost, održanoj 12. rujna i zatvorenoj za javnost, predstavljeni preliminarni rezultati istrage o tragediji na Kornatu. Gorivo nije imalo nikakvu uzročno-posljedičnu vezu sa širenjem požara i stradavanjem vatrogasaca nego je tragediju vjerojatno izazvalo naglo jačanje požara, tzv. eruptivni požar, pokazala je istraga. ^[8]

[uredi] Nedostaci istrage

Dana 14. studenog 2007. Josip Klarić, otac poginulog vatrogasca Dina Klarića, izjavio je za Večernji list da je prema njegovu sudu istraga je od početka bila nespretna i brzopleta, doneseni su ishitreni zaključci te da mu se neka objašnjena čine nelogična: "Sada se u istrazi otvaraju naznake onoga što od početka tvrdim: skupinu moga sina nije ubila zapaljena trava ni nikakav eruptivni požar...Svakako da i Slavica i drugi iz vatrogasne zajednice snose dio odgovornosti, ali nisu ih oni zapalili. Krivi su oni koji skrivaju istinu....Ako se i dalje bude inzistiralo na tome da ih je ubila trava, eruptivni požar i slične gluposti, sam ću dokazati da to nije istina. Bit ću dobrovoljni pokusni kunić. Kad ponovno naraste trava, čekat ću ljetni dan s najvećim jugom, zapalit ćemo isti požar i pustiti ga da prođe preko mene na istom mjestu gdje je zapaljena skupina mog sina"^[9].

Na zadarskom sudu 13. studenog su trebala biti ispitana četiri svjedoka u slučaju kornatske tragedije, no nitko od njih nije se pojavio. Bilo je predviđeno saslušanje dvojice pripadnika GSS-a, S. Primožić i N Zrilića, kao i dvojice pomorskih policajaca. Primožić je rekao kako nije istinita da je izjavio kako su tijela premještena s otoka, o čemu su neki mediji pisali. I Zrilić i Primožić kažu da poziv na sud nisu dobili^[10].

U listopadu je HRT 1 emitirao emisiju "Latinica" koja je također kritički obradila temu "Kornatska tragedija" i napala neopremljenost službe za spašavanje, iako su neki prigovarali da je sve obrađeno senzacionalistički^[11].

[uredi] Vidi još

• Požari u Hrvatskoj 2007.

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• GRAFIKA Jutarnjeg lista
• Kornatska tragedija - Tko skriva istinu?