Kolumbijska kriza 2008

Izvor: Wikipedija

Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika.

Kolumbijska kriza iz 2008 godine je započela kada su Kolumbijske vojne snage 1 ožujka 2008 godine prešle granicu s Ekvadorom kako bi eliminirali Raula Reyesa i druge pripadnike Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC) koji su se tamo nalazili.

Sadržaj 1 Uvod 2 Incident 3 Reakcije 3.1 Latinska Amerika 3.2 Svijet 4 Reference

[uredi] Uvod

Tijekom 2007 godine Venecuelanski predsjednik Hugo Chavez i kolumbijski senator Piedad Cordoba su s blagoslovom FARC-a i kolumbijskog predsjednika Alvara Uribe počeli pregovore radi oslobađanja osoba koje je FARC držao u zarobljeništvu. 22. studenog 2007. Uribe je opozvao pregovarački mandat Chavez-u pošto je on bio direktno kontaktirao zapovjednika kolumbijske vojske. Bez obzira na taj opoziv i međusobne diplomatske uvrede tijekom siječnja i veljače 2008 FARC je oslobodio 6 osoba i predao ih Venecueli.

[uredi] Incident

Tjedan dana prije napada američke obavještajne službe koje su prisluškivanjem telefona došle do informacije da se pripadnici FARC-a nalaze u Ekvadoru obavještavaju o tome Kolumbiju.^[1]

Tijekom noći 29 veljača - 1 ožujak kolumbijske trupe su prešle granicu i ušle po njihovim podacima 1.8 kilometara unutar ekvadorskog teritorija osvajajući mjesto Granada i iznenađujući protivnika. Koordinirano s napadom kopnenih trupa izvršeno je i zračno bombardiranje. Nakon što su se pripadnici FARC-a pribrali oni odgovaraju na neprijateljsku vatru što dovodi do drugog bombardiranja Ekvadorskog teritorija od strane Kolumbijskih zračnih snaga. Tijekom bitke ubijeno je između 16 i 20 pripadnika FARC-a i jedan kolumbijski vojnik ^[2][3].

Po rječima Ekvadorske vlade kolumbijski vojnici su ušli 3 kilometra unutar njenog teritorija, dok su zrakoplovi povredili suverenitet čak deset kilometara. Također oni navode da nije bilo nikakve bitke nego su "žrtve" masakrirane dok su se nalazile u pidžamama i da su neki od njih likvidirani s leđa^[4] .

[uredi] Reakcije

Dok je kolumbijski predsjednik Alvaro Uribe ovaj događaj nazvao "još jednim korakom protiv terorizma"^[5] Ekvador i Venecuela ^[6]su ga nazvali kukavičkim ubojstvom i masakrom nakon čega su prekinuli diplomatske odnose s Kolumbijom ^[7]. Kao odgovor na taj potez kolumbijska policija izjavljuje kako su navodno zapljenili dokumente FARC-a koji dokazuju povezanost ovih dviju država s tom pobunjeničkom grupom i da je čak Venezuela odlučila pomoći FARC-a u dobivanju 50 kilograma urana za prljave bombe^[8].

Te optužbe su bile odbačene od strane dvije države koje jedino priznaju da su održavali odnose s FARC-om nakon što je kolumbijski predsjednik bio dao dopuštenje za pregovore s njima. 4 ožujka Venecuela koja je već 3 dana ranije poslala vojne snage na granicu s Kolumbijom tada zatvara ovu granicu^[9] dok istovremeno predsjednik Alvaro Uribe najavljuje da će podnesti tužbu Međunarodnom sudu protiv Huge Chavez-a zbog podrške terorizmu i genocida^[10].

[uredi] Latinska Amerika

• Argentina je najavila da će uručiti diplomatski prosvjed Kolumbiji zbog napada^[11].
• Brazil je osudio kolumbijski napad na pobunjenika unutar Ekvadorskog teritorija i traži konkretnu ispriku ^[12].
• Čile je zatražio objašnjenje od Kolumbije povodom ovog napada ^[13].
• Meksiko je ponudio pomoć u normalizaciji odnosa među državama ^[14]
• Nikaragva je osudila ubojstva smatrajući da je tako ubijena mogućnost završetka kolumbijskog građanskog rata^[15]

[uredi] Svijet

• SAD je iznenađen Venezuelanskom reakcijom na ovaj napad.
• Francuska je pozvala da se sve strane suzdrže i ujedno je nazvala ubojstva lošom viješću.
• Španjolska je izrazila zabrinutost povodom krize i pozvala sve strane da se suzdrže.

[uredi] Reference