Kiwi

Izvor: Wikipedija

Predloženo je da se ovaj članak/kategorija preimenuje u "Kivi". (Rasprava)

? Kiwi(aktinidija)
Plod kiwija
Sistematika
Carstvo: Plantae Divizija: Magnoliophyta Razred: Magnoliopsida Red: Ericales Porodica: Actinidiaceae Rod: Actinidia Vrsta: deliciosa
Dvojno ime
Actinidia deliciosa C.F.Liang.& A.R.Ferguson.

Kiwi (lat. Actinidia chinensis) je voće porijeklom iz južne Azije, a u Kini je više od 2000 godina poznat kao ljekovito voće. Danas se najviše uzgaja na Novom Zelandu koji je i najveći svjetski proizvođač.

Kivi se po uzgoju i sadnji može usporediti s vinovom lozom. Višegodišnja je listopadna biljka sa listovima u obliku srca. Plod je okrugao, sa dlačicama, zelene unutrašnjosti sa crnim žilicama i sitnim košticama. Ugodnog je kiselkastog okusa.

[uredi] Hranjiva vrijednost

Kiwi sadrži najviše C-vitamina od svih poznatih vrsta voća. U 100 g ploda ima oko 300 mg C-vitamina, što je gotovo 30 % od sadržaja. Također sadrži oko 180 mg A-vitamina, vitamina B1 i B2. Sadrži gotovo 10 % šećera, te kalcija, željeza, magnezija, te fosfora. Od kiwija se prave gotovo sve vrste pripravaka, od vina, kolača, jogurta, sladoleda, sokovi i ostali pripravci.

[uredi] Uzgoj

Na uspješan uzgoj kiwija utječu: toplina, vlaga, tlo i vjetar. Kiwi je jednospolna biljka, te se za uzgoj mora sa ženskim sadnicama posaditi i muške. Na 5 ženskih, sadi se 1 muška stabljika. Sadi se u podneblju sa mnogo vlage i topline. Ipak, može u fazi mirovanja podnijeti i –20 stupnjeva C. Najveći problem su proljetni mrazovi kad počne faza vegetacije. Tada i najmanji mraz može uništiti cjelogodišnji rod. Visoke temperature ljeti bez vlage isto uništava urod. Kiwi se sadi u duboka drenažna tla, koja lako primaju korijenje. Tlo treba imati relativno malu količinu vapna.

[uredi] Varijacije

Na tržištu postoji više vrsta kiwija, tako postoje Abbott, Monty, Bruno, Alison, Hayward od ženskih sorti, te Matua, Tumori, KlonM1 i KlonM2. od muških sadnica.