Gornjonjemački jezik
Izvor: Wikipedija
Gornjonjemački ima više značenja:
- Standardni jezik (tu se «gornjonjemački» koristi kao sinonim za «novi gornjonjemački»)
- Prostorno-zemljopisni pojam
- Zbirni pojam za gornjonjemački jezik odnosno za dijalekte tijekom njegovog vremenskog razvoja od starog gornjonjemačkog, preko srednjogornjonjemačkog do suvremenog ili novog gornjonjemačkog jezika.
[uredi] Standardni jezik
Gornjonjemački je njemački jezik koji se smatra normom u izgovoru i korištenju riječi na njemačkome govornom području, što znači u Njemačkoj, Austriji, Luksemburgu, Lihtenštajnu, dijelovima Švicarske, Belgije u njenim istočnim kantonima, Italije u južnom Tirolu i Francuske u Elzasu i Lotaringiji ali ovdje vrlo rijetko, a koristi ga još uglavnom samo stariji naraštaji.
Pod pojmom gornjonjemački podrazumijeva se koncept normi pisanog i govornog jezika za koje se smatra da im se svi koji se koriste njemačkim jezikom u dnevnoj uporabi trebaju približiti najviše koliko mogu.
[uredi] Prostorno-zemljopisni pojam
U svom drugom, i uz to prvobitnom značenju, gornjonjemački i donjonjemački su prostorno-zemljopisni pojmovi. Međutim u ovom smislu znanosti o jeziku, pojam gornjonjemački podrazumijeva zapadnogermanske (gornjo- i srednjonjemačke) dijalekte koji su sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni gornjonjemačkog jezika.
[uredi] Povijesni razvoj pojma «gornjonjemačkog jezika»
Novi gornjonjemački koristi se za najmlađe razdoblje razvoja njemačkog suvremenog jezika.
Razdoblja povijesnog razvoja njemačkog jezika dijele se na:
- Stari gornjonjemački 800. do 1050. godina
- Srednji gornjonjemački 1100. do 1350. godine
- Rani novi gornjonjemački 1350. do 1600./1650. godina
- Novi gornjonjemački 1650./1700. do sadašnjosti
Pri tome, kod točnog datiranja postojali su i veliki problemi. Prvo, kao početak starog gornjonjemačkog uzima se 800.-ta godina samo zato, jer su dosadašnja istraživanja utvrdila postojanje prvih pisanih izvora negdje u to vrijeme. Ali to ne znači, da i prije tog vremena nije postojao stari gornjonjemački jezik. Nadalje, prijelazi iz razdoblja u razdoblje su vrlo uvjetno točni. Oni su trajali, od područja do područja, i više od 100 godina. A na različitim nivoima, glasovna promjena koja se smatra prijelomnom granicom nije se dogodila odjednom, ona je nešto što je trajalo i nije se vremenski poklopila u svim područjima.
