Glavonošci

Izvor: Wikipedija

? Glavonošci
Mastigoteuthis flammea
Sistematika
Carstvo: Animalia Koljeno: Mollusca Razred: Cephalopoda Cuvier, 1797.
Redovi
podrazred Nautiloidea †Plectronocerida †Ellesmerocerida †Actinocerida †Pseudorthocerida †Endocerida †Tarphycerida †Oncocerida †Discosorida Nautilida †Orthocerida †Ascocerida †Bactritida podrazred †Ammonoidea †Goniatitida †Ceratitida †Ammonitida podrazred Coleoidea †Belemnoidea †Aulacocerida †Belemnitida †Hematitida †Phragmoteuthida Neocoleoidea (većina živućih glavonožaca) Sepiida Sepiolida Spirulida Teuthida Octopoda Vampyromorphida

Svi glavonošci su morski organizmi. Najpoznatiji su lignja, sipa, hobotnica i indijska lađica. Na lignji razlikujemo glavu i trup. Na glavi se nalaze krakovi i dobro razvijene oči. Svi glavonošci su predatori. Neki imaju 8 krakova, dok drugi imaju još i dva duža, koja služe za lov. Njih nazivamo tentakuli. Prema tome ih i djelimo na oktopode i dekapode. Lignja ima 10 krakova koji služe za hvatanje hrane i puzanje, a mužjaku služe i za razmnožavanje. Kada se tijelo lignje proširi, u plaštanu šupljinu ulazi voda, a kad se suzi, voda se potisne kroz lijevak koji je nastao iz stopala. Glavonošci se pokreću na mlazni pogon. Tijelo pokreću mišići. Sa strane lignja ima trepereće peraje koje služe za održavanje ravnoteže. Kada je u opasnosti, lignja mijenja boju. Mnogi glavonošci imaju svjetleće organe. Lignja s leđne strane ima rožnati listić koji je ostatak nekadašnje kućice. Lignja diše škrgama. Ima otvoreni krvotok, a srce se sastoji od 2 pretklijetke i 1 klijetke. Izlučuju pomoću cjevčica.

Srodnik lignje je indijska lađica koja je živi fosil. Mozak joj je dobro razvijen osobito gangliji koji upravljaju radom očiju. Hrani se ribama, rakovima i mekušcima.

Glavonošci su razdvojenog spola i oplodnja je unutarnja.