Bazga
Izvor: Wikipedija
| Bazga | ||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Cvijet bazge
|
||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||
|
||||||||||||
|
|
||||||||||||
| Vidi tekst
|
Bazga (Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća. Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae. Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.
Postoji tridesetak vrsta unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa). Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se pravi pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup. U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.
[uredi] Izvor
Opća i nacionalna enciklopedija (ur. Antun Vujić), Pro Leksis, Zagreb 2005.
