Ban Kulin
Izvor: Wikipedija
Kulin - bosanski ban, nakon bana Borića, hrvatskog velikaša iz Slavonije, Kulin je prvi domaći bosanski vladar, vladao je Bosnom od (1180.?-1204.?). S izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Bizanta vodio 1183. (borio se zajedno sa Srbima i Mađarima kao vazal Hrvatsko-ugarskog kraljevstva), Bosna je njegovu vladavinu provela u miru. Zbog njegove odanosti Crkvi Bosanskoj, Papa je kroz Ugarsku na njega izvršio pritisak, pa Kulin 1203. organizira skup na Bilinom Polju gdje deklarira, pred papanim izaslanikom Ivanom de Kazamarisom i svjedokom dubrovačkim arhiđakonom Marinom, svoju privrženost katoličkoj crkvi i odriče se hereze.
[uredi] Povelja Kulina bana
Ugovorom od 29. kolovoza 1189. dopustio je Dubrovčanima slobodno trgovanje po Bosni; to je naša najstarija sačuvana isprava pisana narodnim jezikom s primjesom crkvenoslavenskog hrvatske recenzije. Za njegova vladanja Bosna postaje središte bogumilstva (Bilino Polje). Tradicija o banu Kulinu kao dobru vladaru bila je među Bosancima dugo vremena vrlo živa. Iako u njoj ima idealizacije davne prošlosti, ipak ta tradicija ima podlogu relativne sređenosti Banovine Bosne u Kulinovo doba. Kulin Ban je jedini bosanski, srednjovjekovni, vladar koji je ušao u narodnu poslovicu ("Od Kulina Bana i dobrijeh dana").