Bajkalski tuljan
Izvor: Wikipedija
|
Bajkalski tuljan Status zaštite: Smanjeni rizik (nt) |
||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 |
||||||||||||||||
| Sistematika | ||||||||||||||||
|
||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||
| Phoca sibirica Gmelin, 1788 |
||||||||||||||||
|
|
Bajkalski tuljan - nerpa (Phoca sibirica) živi u Bajkalskom jezeru kao zaštićena endemska vrsta. Jedan je od najmanjih vrsta tuljana. Odrasle nerpe narastu do 1,3 m, a masa im je između 60 i 70 kg. Sivu boju upotpunjuje žuto krzno na trbuhu. Imaju čunjast oblik tijela, a noge su im preobražene u peraje. Poznati su kao brzi plivači, koji odlično rone, te ispod vode mogu stajati najviše 60 minuta.
[uredi] Prehrana
Hrane se uglavnom životinjama iz Bajkalskog jezera, ponajviše endemskom ribom golomjankom (Cemphorus baicalensis). U lov idu noću, jer golomjanke tada izlaze na 100 metara ispod površine.
[uredi] Zanimljivosti
- U vrijeme kada se Bajkal počinje zamrzavati, nerpe probijaju otvore za disanje u ledu, te ih cijelo ledeno razdoblje održavaju otvorenima.
- Nerpe znaju biti udaljene od ostalih tuljana i po nekoliko kilometara, ali to im ne smeta jer su dosta samotne.
- U Bajkalu živi oko 55 do 65 tisuća tuljana.
- Još uvijek nije poznato kako je nerpa dospjela u Bajkalsko jezero, jer su njeni srodnici, arktički tuljani, više od 3000 kilometara sjevernije.
- Najveći problem za opstanak nerpi u Bajkalu je krivolov, zbog njihova vrijednog krzna od kojeg se izrađuju šubare i čizme.
- Nerpa i vrsta tuljana u finskom jezeru Ladoga su jedine dvije vrste slatkovodnih tuljana.
