Sinj
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Sinj je manji grad u Hrvatskoj, smješten u sjevernom dijelu Dalmatinske Zagore. Grad leži na sjeverozapadnome rubu Sinjskoga polja, u dolini rijeke Cetine, podno stare tvrđave. Glavno je naselje Cetinske krajine, poznato po viteškoj igri "Sinjska alka".
Kroz svoju burnu historiju Sinj je jedno vrijeme bio dio osmanlijske Bosne. Godine 1516., kako se čini, definitivno ga osvajaju Osmanlije. S vremenom je izgubio nekadašnju važnost, te se pretvorio u gradić na putu koji je iz Bosne vodio ka Jadranskom moru. Povratkom vlasti Mletačke Republike 1648. godine na Klis, Sinj zadobiva staru važnost, jer stiče ulogu posljednje osmanske predstraže prema mletačkim posjedima. Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja oslobađanja od turske vlasti, 25. septembra 1686. god. novi providur Girolamo Cornaro s oko 7.000 vojnika zauzima sinjsku tvrđavu. Zbog stalnog rasipanja domicilnog stanovništva iz Cetinske krajine mletačke vlasti nastoje primamiti stanovništvo iz zapadne Bosne i Hercegovine, što im i uspijeva. Najmasovnija se seoba zbila 1687. godine, pod vodstvom franjevaca iz samostana Rame.
