Protagora
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Protagora (grčki Πρωταγόρας 481-420. p.n.e.) rođen je oko 481. p.n.e. u Abderi u antičkoj Grčkoj. On je bio predsokratovski filozof a Platon ga je ubrojao među sofiste, u svom dijalogu istog imena u kojem ga naziva osnivačem profesionalnog sofizma ili učitalja "vrlina". Umro je oko 420. p.n.e. Protagora je bio poznat po učenju retorike i debate koji su bili neophodni u grčkom društvenom životu. Radi tih interesa, bio je fasciniran ortoepijom, ili tačnim korištenjem riječi. Razvio je logiku argumenata Za i Protiv i govorio je da za svaku tezu postoji i protuteza jer nema apsolutne istine. Poznat je po izreci: "Čovjek je mjerilo svih stvari; onih koje jesu da jesu, a onih koje nisu da nisu". Iako je bila poznata, ova izreka je prenošena bez nekog značenja. Opće mišljenje jeste da promoviše relativizam. Njegovo učenje je potaklo filozofe kao što je Platon da traže objektivno gledište moralnog ponašanja, a pojam subjektivnosti je bitan u modernoj filozofiji. Protagora je bio i poznati pobornik agnosticizma. U knjizi "O bogovima", napisao je, "Što se tiče bogova, ja nemam način da saznam da li oni postoje ili ne ili kakvi su, radi nepoznatosti subjekta, i kratkoće ljudskog života."
Protagora je naziv jednog Platonovog dijaloga.
Protagorin krater na Mjesecu je dobio ime po filozofu.
Imao je antropološko gledište.
[uredi] Relevantni članci
| Predsokratovski filozofi |
|
Miletska škola : Tales · Anaksimandar · Anaksimen Pitagorejski savez : Pitagora · Alkmeon · Filolaj · Arhita Efeska škola : Heraklit – Elejska škola : Ksenofan · Parmenid · Zenon · Melisus Posrednici : Anaksagora · Empedoklo – Atomisti : Leukip · Demokrit |
