Oprašivanje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Insekt oprašuje svijet

Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili polenovog praha s prašnika na stigmu tučka.

Sadržaj

1 Tipovi oprašivanja
2 Samooprašivanje
3 Oprašivanje insektima
- 3.1 Oprašivanje u staklenicima
4 Galerija
5 Također pogledajte

[uredi] Tipovi oprašivanja

Samooprašivanje
Prenošenje polena vodom
Prenošenje polena vjetrom
Prenošenje polena životinjama

[uredi] Samooprašivanje

Pojedine biljke u svojoj su evoluciji razvile sposobnost samooprašivanja. Podudarnost u položaju antera i njuški tučka istoga cvijeta koja omogućuje samooprašivanje i samooplodnju. Kod samooprašivanja polen s jednog cvijeta prelazi na stigmu tučka istog cvijeta. Samooplodne biljke koje se oprašuju pomoću vjetra nazivamo anemofilne biljke. One su evolucijom razvile takvu mogućnost oprašivanja, imaju sitnu (30-35 µm) i vrlo laganu pelud tako da je vjetar raznosi i do nekoliko kilometara uokolo. Pojedine su vrste razvile i dodatne oblike poput nekih vrsti bora i imaju dodatne "mjehuriće za let". Anemofilne biljke zbog svog vrlo nesigurnog načina razmnožavanja moraju proizvoditi veće količine polena od entomofilnih biljaka.

[uredi] Oprašivanje insektima

Biljke koje se oprašuju uz pomoć insekata nazivamo entomofilne biljke. Te biljke rijeđe izazivaju alergije kod ljudi jer pelud tih biljaka je vlažna, time i teža pa se zbog te činjenice teže prenosi zrakom. Najpoznatije oprašivanje [insektima, koje ukupno iznosi 80% površina, je oprašivanje biljaka pomoću pčela. Pčela je nezaobilazan insekt prije svega zbog svoje brojnosti. U jednoj zajednici naime živi i radi i do 80.000 pčela što ovisi o vrsti košnice u kojoj žive. Prednost pčele medarice nad ostalim oprašivačima je sama činjenica da je čovjek njome naučio i može vladati. U bogatijim državama i naprednoj poljprivredi vlasnici parcela i poljoprivrednih kultura sklapaju posebne ugovore sa pčelarima kako pojedincima tako i udrugama u svrhu osiguranja dovoljno broja oprašivača. Da bi "natjerali" pčelu da posjećuje određeno bilje koje namjenski želimo oprašiti kako ona ne bi obilazila ostalo bilje u pčelarstvu se primjenjuje "dresura" pčela. Pčele se hrane sirupom određene biljke netom prije cvatnje i na taj ih se način usmjerava da posjećuju baš onu kulturu koju želimo porašiti. To se pokazalo kao idealno rješenje upravo za ono bilje koje pčele iz određenog razloga zaobilaze.

[uredi] Oprašivanje u staklenicima

Za oprašivanje u staklenicima na zatvorenom prostoru samooprašivanje gotovo da nije ni moguće. Pčele ovakav prostor brzo prihvate kao svoj teritorij/nastambu pa time nisu prihvatljive. U staklenicima su se kao oprašivači vrlo učinkovitima pokazali pčelinji veći i dalji rođaci bumbari. Oni se u Holandiji se koriste od 1988. Od tadašnje skromne početne primjene na 3% površina usjeva paradajza, do 1991. godine na 95% površina, a već 1992. koriste se na 100% površina usjeva rajčica kod kojih su pokazali izuzetno dobre rezultate. 2004. godine bilježi se podatak o korištenju čak milion kolonija bumbara u oprašivanju stakleničkih nasada, a predviđa se da će do 2007. godine staklenike oprašivati preko 1.500.000 bumbarskih kolonija.