Kosti
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kost (Latinski: Os, Plural Ossa, grčki: Ost-, Oste- ili Osteo- od rijeći οστούν), ili koštano tkivo jeste izuzetno čvrsto potporno tkivo koje gradi kostur svih kičmenjaka. Svi kičmenjaci podipiru svoju tjelesnu strukturu kosturom.
Sve kosti u ljudskom tijelu (oko 206) zajedno čine ljudski kostur a zajedno s mišićima, kosti čine sustav organa za kretanje.
Kosti mogu biti veliki od nekoliko metara (rebra nekih dinosaurusa) do manje od jednog milimetra.
Kosti su međusobno povezane pokretljivim zglobovima i mišićima tako da mogu pokrenuti tijelo brzinom do 45 km/h. Kosti su čvrste i jake, šuplje unutrašnjosti, stoga nisu teške te čine samo 14% naše ukupne tjelesne mase (lakše su od mišića). Kosti nisu mrtve tvari u našem organizmu, pa se zato obnavljaju kad se prelome.
Sadržaj |
[uredi] Funkcija kosti
Kosti imaju više glavnih funkcija:
- Zaštita - Kosti štite unutrašnje organe kao što kosti lobanje štite mozak, a prsni koš štiti srce i pluća.
- Podupiranje - Kosti čine kostur i tako drži organe na mjestu.
- Produkcija krvi - Koštana srž, koja se nalazi u dugim ili cjevastim kostima, stvara krvne čelije.
- Skladištenje minerala - U kostima se stvaraju rezerve minerala važnih za tijelo, najviše Kalcij i Fosfor.
- Kretanje - Kosti, mišići, zglobovi, ligamenti i drugi zajedno pokreću naše tijelo. ovo se izučava u biomehanici.
- Detoxifikacija - Koštano tkivo može da skladišti teške metale, vadeći ih iz krvi i tako štiteći druge organe. Ovi otrovi se kasnije polako razgrađuju u tijelu.
- Provođenje zvuka - Slušne kosti (čekić, uzengija i nakovanj) smješteni u uhu provode zvučne talase, te su bitni za sluh.
Pored ovih posotje i druge manje značajne funkcije.
[uredi] Vrste kosti
U ljudskom tijelu postoji pet vrsta kosti:
- Cijevasti ili dugi kosti (Ossa longa) - Ovi kosti su duži od svoje širine. Sastoje se od jedne koštane cijevi (dijafiza), te od dva proširenja na krajevima (epifize). Dijafiza je spojena epifizama sa metafizama. Ovdje spada večina kosti u nogama i rukama.
- Kratki kosti (Ossa brevia) - Ovo su neuobličeni kosti kao naprimjer zglob šake i skočni zglob.
- Pločasti kosti (Ossa plana) - Tanki su i uglavnom blago savijeni. Ovdje spadaju lopatice i skoro svi kosti lobanje.
- Nepravilni kosti (Ossa irregularia) - Kosti koji se ne mogu svrstati u nijednu drugu kategoriju, npr. pršljenovi i donja vilica.
[uredi] Građa kosti
- Čvrsto koštano tkivo prožeto je kanalićima oko kojih su kružno poredane koštane stanice, koje u međustanični prostor izlučuju kalcij i fosfor što kostima daje čvrstoću. Kanalićima prolaze krvne žile i živci.
- Hrskavica je glatka i čvrsta savitljiva nadopuna kostima a smanjuje trenje u zglobu.
- Spužvasto koštano tkivo jest koštano tkivo ispunjeno šupljinama i išarano malim potpornjima koji čine kosti jakima ali ne i preteškima.
- Pokosnica obavija kost i čvrsto prirasta uz nju. Građena je od posebnog vezivnog tkiva.
- Koštana srž - Cijevaste šupljine dugih kostiju i šupljine u spužvastom tkivu ispunjene su koštanom srži koja proizvodi većinu krvnih stanica.
[uredi] Sastav kosti
Kosti su aktivno živo tkivo u tijelu. Građene su od koštanih stanica međusobno povezanih nastavcima. Izgrađuje ih bjelančevina osein (25% kosti), 10% kostiju čini voda. Kosti imaju krvne žile koje ulaze i izlaze iz njih, opskrbljujući ih kisikom i hranjivim tvarima a oslobađaju ih štetnih tvari. Određene kosti sadrže srž koja proizvodi krvne stanice. Sve kosti imaju živce kojima osjećamo pritisak i bol. K tome, kosti su građene od minerala (pretežito kalcija) i drugih hemijskih tvari koje kosti čine tvdima i krutima (oko 65%). Te krute tvari stanice izlučuju u međustanični prostor. Dogodi li se da drugim organima treba kalcija, tada kalcij iz kostiju "odlazi" u organe kojima je potrebniji (npr. u trudnoći ili pri živčanoj napetosti).
