Knin
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Knin, grad i općina u središnjoj južnoj Hrvatskoj, smješten u krško-planinskom zaleđu Dalmacije. Knin je stari hrvatski i bosanski kraljevski grad i mjesto veoma burne historije, koja je tokom 1990-ih kulminirala krvavim ratovima, progonima i paljevinama.
Knin se nalazi u sjevernoj Dalmaciji
- 44° 2 min. 24 sec. Sjeverne zemljopisne širine
- 16°11 min. 35 sec. Istočne zemljopisne dužine
- nadmorska visina 220 m
Udaljenost Knina od većih gradova:
U Kninu se,ispod slapa Krčić, nalazi izvor rijeke Krke. Danas Hrvati čine 76.5 % stanovništva, a Srbi 20.8 %. U bivšoj Jugoslaviji općina Knin je brojala malo manje od 43.000 stanovnika. Popisom iz 2001. godine utvrđena je brojka od 15.190 stanovnika, no s obzirom da je prirodni prirast jedan od najvećih u Hrvatskoj,sada u njemu živi oko 16.000 stanovnika, od čega su velikim dijelom doseljeni Hrvati sa svih hrvatskih prostora iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Po dobnoj strukturi to je najmlađi grad u Hrvatskoj, jer veliki dio stanovnika čine mladi bračni parovi, mladež i djeca.
Prema popisu stanovništva, 1991. godine u Kninu je živio 12.331 stanovnik, 79% su bili Srbi, 20% Hrvati (ponajviše u Biskupiji i Potkonju) i 1% ostali.
U cijeloj je općini (uključujući Knin ) situacija bila malo drugačija; 88% stanovništva su činili Srbi, 10% Hrvati i 2% ostali( uglavnom Jugoslaveni ). Po popisu stanovništva iz 1991. godine, velika prijeratna općina Knin imala je 42.954 stanovnika i to:
- Srbi - 37.888 (88,20%)
- Hrvati - 3.886 (9,04%)
- Jugoslaveni - 502 (1,16%)
- ostali - 678 (1,60%)
