Ferit (željezo)
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Faze željeznih legura |
|---|
|
Austenit (γ-željezo; čvrsto) |
| Vrste čelika |
|
Ugljični čelik (do 2,1% ugljika) |
| Ostali materijali na bazi željeza |
|
Ljevano željezo (>2,1% ugljika) |
Ferit je termin iz nauke o materijalima za željezo ili neku drugu čvrstu fazu u kojoj najvećeg udjela ima željezo, sa prostorno centriranom kubičnom rešetkom kristalne strukture. Ferit je komponenta koja čeliku i ljevanom željezu daje njihove magnetne osobine, te je klasičan primjer feromagnetičnog materijala.
Ferit se može smatrati čistim željezom (jer mu je čvrstoća 280N/mm2). Ferit se može striktno definisati kao intersticijski čvrsti rastvor ugljika u afla željezu koji sadrži maksimalno 0,03% ugljika na 723oC, te 0,006% ugljika na sobnoj temperaturi.
Većina "blagih" čelika (ugljični čelici do oko 0,2% C) većinom se sastoje od ferita, sa povećanim sadržajem perlita (fina lamelarna struktura ferita i cementita) kako se sadržaj ugljika povećava. Pošto i bainit (prikazan kao ledeburit na dijagramu) i perlite sadrže ferit kao komponentu, bilo koja željezo-ugljična legura će sadržavati određene količine ferita ako je u stanju ravnoteže na sobnoj temperaturi.
U čistom željezu, ferit je stabilan ispod 910°C. Iznad ove temperature plošno centrirana kubična forma željeza, austenit (gama-željzo), je stabilno. Iznad 1390°C, pa sve do tačke topljenja na 1534°C, prostorno centrirana kubna rešetka je ponovo stabilnija forma delta-ferita (δ-Fe).
Samo male količine ugljika mogu se rastvoriti u feritu; maksimalna rastvorljivost je oko 0,02% na 723°C. To je zbog toga što se ugljik u željezu rastvara intersticijski, gdje atomi ugljika imaju dvostruko veći prečnik od intersticijskih "praznina". 723°C je minimalna temperatura na kojoj je austenit (0,8% C) stabilan; na ovoj temperaturi se odvija eutektoidna reakcija između ferita, austenita i cementita.
