Edmond Halley
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Edmond Halley | |
|---|---|
 |
|
| rođen: | 8. novembar 1656. Haggerston, Engleska |
| preminuo: | 14. januar 1742. Greenwich, Engleska |
Edmond Halley (Haggerston kraj Londona, 8. novembar 1656. - Greenwich kraj Londona, 14. januar 1742.), engleski astronom
Bio je profesor geometrije na Oxfordskom univerzitetu te upravitelj Greenwichkog opservatorija. Istakao se radom o stazama planeta, katalogirizirao je 341 zvijezdu južne hemisfere, iznio vlastitu teoriju o kretanju stajačica, izradio kartu vjetrova iznad oceana, prvu meteorološku kartu uopće. Razradio je metodu za određivanje Sunčeve paralakse pomoću prolaska Venere.
Na temelju Newtonove teorije Halley je utvrdio putanju i trajanje ophodnje kometa iz 1682, proračunavši da će se na našem nebu on ponovo pojaviti nakon 76 godina - 1757. To je slavnog astronoma potaknulo da ode proročici koja mu je prorekla da će živjeti duže od stotinu godina. Ohrabren proročanstvom, Halley je nestrpljivo brojao godine. Ali, 86. godina bila je kraj njegova života. Ipak, budući da je proračun bio tačan i komet se pojavio tačno u nagoviješteno vrijeme, 1757. u učenjakovu čast i uspomenu, nazvan je Helijevim kometom.
Godine 1690. dizajnirao je Halleyevo zvono, koje je roniocima omogućilo duži ostanak pod vodom.
Najvažnija su mu djela "Katalog južnih zvijezda" i "Pregled astronomije kometa".
