Informatika
From Wikipedia
Informatika ili računarstvo je nauka koja se bavi strukturiranjem, obradom i prenosom informacija.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Uvod
Večina ljudi sa informatikom veže samo računare, ali to nije dovoljno. Poznati informatičar Edsger W. Dijsktra je to poistovječivanje odbacio i to ovako formulirao: "U informatici se radi o računarima kao što se u astronomiji radi o teleskopima". Iako se informatika danas uglavnom ubraja u inžinjerske ili tehničke nauke, ona ima nezanemariv dio tema koje su isključivo teoretske prirode. Treba imati u vidu da postoje i regionalne rezlike o tome što sve spada u to polje. Pojam informatike u njemačkom govornom području npr. ne pokriva sve teme koje spadaju pod pojam computer science u Engleskom jeziku. Dok se riječ informatika u njemačkom sastavlja od riječi informacija i automatika, pojam computer science ima drugo porijeklo. Kompjueterima su se još u devetnaestom vjeku nazivali ljudi koji su npr. izvršavali kompleksne računice.
[uredi - уреди] Oblasti informatike
Informatika kao nauka se može podjeliti na:
- Teoretsku informatiku. U nju bi spadale matematičke i logičke osnove informatike, teorija formalnih jezika, automata, umjetne inteligencije, teorija proračunljivosti itd.
- Tehničku informatiku, koja se bavi tehničkom osnovom informatike ili hardverom. U to spadaju npr. hardvarske arhitekture, mikroprocesorska tehnika, komunikacija itd.
- Praktičnu informatiku, koja se bavi rješavanjem problema koji izrastaju iz upotrebe računara. U to bi spadala: tehnika programiranja i programski jezici, optimizacija softvera, baze podataka i njihova tehnika i optimizacija itd.
- Specijalna, naučna primjena informatike, koja se bavi primjenom informativnih i računarskih tehnologija u razne naučne svrhe, kako za prirodne tako i za socijalne nauke.
[uredi - уреди] Istorija
[uredi - уреди] Početak računarstva
Jednu od prvih racunarskih masina (1617) dugujemo skotskom matematicaru Dzonu Neperu (John Napier,1550-1617), koji je izmislio i logaritme.Računarstvo je nastalo u 19. vijeku razmišljanjem tadašnjeg genija Čarlsa Bebidža, koji je zamislio stroj koji bi uzimao podatke, obrađivao ih na neki način i onda obrađeno nekako pokazao onome koga to zanima. Amerikanci (John Mauchley) i (John P.Eckert).Njih dvojica smislili potpuno elektronski racunar (ENIAC) krajem 1945.godine On je to naravno zamislio potpuno mehanički, a danas računari, naravno, ne funkcionišu na taj način, no ipak imaju neke povezanosti s tim njegovim zamišljenim računarom:
- binarni sistem - skoro svaki računar današnjice koristi takav brojevni sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula. To je tako zato što je to kompjuteru najjednostavnije: 1 - ima struje, 0 - nema struje. Sistem koji ima deset cifara (0-9) se zove dekadni, a postoje pretpostavke da su Vavilonci koristili heksadecimalni sistem (sa šestnaest cifara). Bebidž je imao ideju korišćenja bušenih kartica za svoj računar, a upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo magnetsko zapisivanje.
- Osnovna ideja - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo računaru da obradi podatke, kažemo mu na koji način da ih obradi, on ih obradi i nekako nam pokaže do čega je došao.
Prvi funkcionirajuči računar, u današnjem smislu, napravio je njemački izumitelj Konrad Zuse 1941. godine. Programski code mašina je primala putem bušenih kartica i imala samo ograničenu mogučnost programiranja. Računar je radio pomoću ektričnih releja i imao je odvojenu radnu memoriju i ulaz/izlaz sistem.
Ovisno od tehnologije koje se koristila za izgradnju, računari se često dijele u 4 generacije:
- Prva generacija računara 1946 do 1958 - temeljna jedinica izrade računara je elektronska cijev
- Druga generacija računara 1959 do 1964 - temeljna jedinica izrade računara je tranzistor
- Treća generacija računara 1965 do 1970 - temeljna jedinica izrade računara je integrirani sklop
- Četvrta generacija računala 1970 do danas - temeljna jedinica izrade računara je mikroprocesor
[uredi - уреди] Teoretska informatika
Bitne teoretske osnove informatike su nastale još u 19. vijeku. Sa razvijanjem booleove algebre nastala je bitna osnova današnjih računarskih sistema.
Na nekim matematičkim osnovama informatike u četrdesetim godinama radio je Alan Turing, jedan engleski matematičar. On je tokom Drugog svjetskog rata pokušavao dešifrovati zloglasnu nacističku „Enigmu“, stroj koji je kodirao njemačke poruke. Uz pomoć tih istraživanja nastala je Turingova mašina, jedna od osnova teoretske informatike. Turingova mašina nije mašina kao takva, nego zamišljeni uređaj kojim se, na neki način, definiše način razmišljanja računara i algoritam.
Krajem četrdesetih godina, Claude Elwood Shannon je radio na pojmu informacije i njenog sadržaja. U njegovom djelu "A Mathematical Theory of Communication" (1948.), pokušao je naći mjeru za informacijski sadržaj jedne diskretne poruke. U tom smislu je razvijen pojam entropije kao mjere informacijskog sadržaja.
Noam Chomsky je sa svojim istraživanjima na polju lingvistike, i razvijanju hirarhije formalnih gramatika utjecao na razvijanju formalnih jezika i time programskih jezika.
[uredi - уреди] Pregled članaka o informatici u Wikipediji
[uredi - уреди] Operativni sistemi
Operativni sistem je skup softvera koji se koristi za upotrebu računara. On obično kontroliše ulazne i izlazne uređaje kao i sav ostali hardver i omogućava korisniku da komunicira sa sistemom. Operativni sistemi također raspoređuju sistemske resorse i osiguravaju okruženje u kojem se izvode korisnički programi.
Najrasprostranjeniji operativni sistemi su:
- Microsoft Windows
- Linux i drugi Unix derivati.
- Mac Os X
i drugi. Za više informacija pogledaj članak o operativnim sistemima.
[uredi - уреди] Programiranje
Programiranje se izvršava pisanjem programa u nekom programskom jeziku. Ovisno od jezika, taj code se onda ili prevodi u mašinski jezik ili se direktno interpretira putem interpretera.
Ovisno od paradigme programiranja razlikujemo,
- Proceduralno programiranje
- Funkcionalno programiranje
- Logičko Programiranje
- Objektno orijentirano programiranje
moguče su naravno i druge klasifikacije.
Za više informacija vidi:
- Programski jezici
- Programiranje
[uredi - уреди] Hardware
Računarsku arhitekturu koja se korsti u kućnim računarima nazivamo Von-Neumann Arhitektura. Moguče su i druge arhitekture.
Osnovni dijelovi računara, bez kojih danas uopće ne bismo mogli zamisliti da radimo nešto na njemu su:
miš, tastatura, monitor, matična ploča, grafička kartica, procesor, RAM, ROM, flopi disk, hard disk, CD ili DVD (optički zapisi), modem, zvučna kartica i naravno zvučnici za nju, te, naravno, kućište.
Napomena: nisu svi ovi dijelovi nužni za rad na računaru, (mnogi jesu, no neki nisu), no danas su to stvari koje više-manje svaki kućni računar ima.
[uredi - уреди] Računarske mreže
Umrežavanje računara je danas jedna velika i bitna oblast informatike. Najvažniji model koji opisuje i standardizira otvorene računarske mreže je OSI-model (Open Systems Interconnect).
U računarskim mrežama se koriste razni protokoli. Najrasprostranjeniji protokoli su:
- TCP/IP je skup protokola koji opisuju komunikaciju između računara u internetu
- UDP
- FTP
i drugi.
[uredi - уреди] Teoretska informatika
Teoretska informatika se bavi izučavanjem formalnih jezika i automata, teorijom kompleksiteta i proračunljivosti. Formalna sementika, još jedna pod oblast teoretske informatike, zajedno sa predikatnom logikom je teoretska osnova konstrukcije prevodioca (kompajlera).
[uredi - уреди] Ostale članci vezani za informatiku
- Base64
- GeekCode
- GNU
- GNU-ova LSD
- GPG
- HTML
- MTA
- Raščlanjivač
- Unikod
- Quoted Printable
- UCS
- Asembler
- LaTeX
