Države Brazila

From Wikipedia

Brazil je podijeljen na 27 federalnih jedinica, 26 država i Federalni (ili savezni) distrikt, u kojem se nalazi glavni grad Brasilia.

Savezne države
Acre (AC) Alagoas (AL) Amapá (AP) Amazonas (AM) Bahia (BA) Ceará (CE) Espírito Santo (ES) Goiás (GO) Maranhão (MA) Mato Grosso (MT) Mato Grosso do Sul (MS) Minas Gerais (MG) Pará (PA)	Paraíba (PB) Image:ParanaFlag.jpg Paraná (PR) Pernambuco (PE) Piauí (PI) Rio de Janeiro (RJ) Rio Grande do Norte (RN) Rio Grande do Sul (RS) Rondônia (RO) Roraima (RR) Santa Catarina (SC) São Paulo (SP) Sergipe (SE) Tocantins (TO)
Distrikt
Brazilski federalni distrikt

[uredi - уреди] Povijest Brazilskih država

[uredi - уреди] 1534. godine: Naslijedne Kapetanije (Capitanias Hereditárias)

Naslijedne kapetanije u današnjem Brazilu, 1534. godine

Brazil je prvobitno bio podijeljen na naslijedne kapetanije, koje su služile za lakše naseljavanje. Postojalo je 14 kapetanija kojima je vladalo 12 donova. Tadašnji kralj Portugala, João III, je ove kapetanije podijelio među potrugalskim velikanima, od kojih većina nije nikada ni došla u Brazil.

[uredi - уреди] 1573. godine: Dvije države

Kondenzacija kapetanija u države 1573. godina

Vremenom, neuspjeli sustav podjele na kapetanije, kondenzirao je posjede u dvije države, državu Maranhão i državu Brazil.

[uredi - уреди] 1709. godine: Nastanak novih provincija

Nastanak novih provinicja, 1709. godine

[uredi - уреди] 1789. godine: Pobunjene provincije

Pobuna u Brazilu - Minas Gerais, 1789. godine

1789. godine u tadašnjoj kapetaniji Minas Gerais je podignut ustanak protih portugalske vlasti. Tadašnji kapetan Luís da Cunha Meneses, odbio je davati porez porez portugalskoj kruni u iznosu od 1500 kilograma zlata godišnje, poslije čega je u ustanku kreirana prva slobodna republika u Brazilu, Minas Gerais. Ubrzo nakon toga, a zaključno sa 18. travnjem 1792. godine, potugalska kruna je povratila vlast i u Minas Geraisu.

[uredi - уреди] 1823. godine: Imperijalne provincije, poslije propasti kolonijalne vlasti

Brazilske provincije u Brazilskoj carevini, 1823. godine

[uredi - уреди] 1889. godine: Države republike Brazil

Države u republici Brazil, 1889. godine

Južni dio provincije São Paulo je odvojen od São Paula, 1853. godine, kao kazna za sudjelovanje São Paula u pobuni protiv carevine koja se dogodila 1842. godine. Južni dio provincije je nova provincija Paraná.

[uredi - уреди] 1943. godine: Drugi svjetski rat

Ponovna organizacija i imenovanje provincija, 1943. godine

Po ulasku Brazila u Drugi svjetski rat, vlada je odlučila da određene pogranične cjeline pretvori u provincije i da vlada direktno njima. U pitanju su provincije: Amapá, Rio Branco, Acre, Guaporé, Ponta Porã, Iguaçu i otočje Fernando de Noronha. Prve četiri su, poslije rata postale države, s tim što je Rio Branco preimenovan u Roraima, а Guaporé u Rondônia, kao hommage maršalu Rondôniu. Ponta Porã i Iguaçu su se vratili u prvobitno stanje, a otočje Fernando de Noronha je ponovno priključeno državi Pernambuco, 1988. godine.

[uredi - уреди] 1990. godine: Trenutne države i Federacija

Države Brazila, danas

1960. godine, četverokutni teritorij unutar države Goiás, je dodijeljena za izgradnju novog glavnog grada Brasílije i federalnog distrikta. Paralelno sa tim, rasformiran je postojeći distrikt i od njega stvorena država Guanabara, koja sadrži samo grad Rio de Janeiro i okolinu, da bi 1975. godine ova država bila inkorporirana u državu Rio de Janeiro, a istoimeni grad je postao njen glavni grad. 1977. godine, južni dio države Mato Grosso, je postao posebna država Mato Grosso do Sul, sa glavnim gradom Campo Grande. 1988. godine, sjeverni dio države Goiás, je postao posebna federalna jedinica Tocantins, sa glavnim gradom Palmas.