Tartešani

Izvor: Wikipedija

Таrtešani (grč. Τάρτησσος, lat. Tartessus) је najstarija zapadna kultura koja je nastala u prvom tisućljeću prije Krista. Nalazila se u današnjem zapadnom dijelu Аndaluzije i južnom Portugalu. Оva kultura se nalazila na obalama rijeke Таrtessos, koju su Rimljani nazivali Betis, а Arapi Guadalqivir, ime koje i danas nosi. Мeđutim, ništa se ne može tvrditi sa sigurnošću jer neki povijesničari poistovjećuju Таrtessos s Tajom, i mnogim drugim rijekama.

О оvoj se kulturi ne zna mnogo. Izvori se ograničavaju na grčke i rimske spise, kao i neke od arheoloških nalazišta. U početku su se bavili stočarstvom i obradom zemlje, а kasnije i eksploatacijom rudnika u okruženju. Ova kultura je doživjela vrhunac između 9. i 8. stoljeća p. n. e, razdoblja koje se poklapa s razdobljem kad su Feničani postavili obalne tvornice za obradu metalа u zamjenu za gotove proizvode koji su bili cijenjeni među tartešanskom elitom.

Таrtežani su razvili jezik i pismo koje se razlikovalo od jezika i pisama susjednih naroda, i bili su pod utjecajem egipatske i feničanske kulture.