Razgovor:Računarstvo

Izvor: Wikipedija

Sadržaj 1 Bezpotrebna ljutnja i gubljenje energije 2 Doista svašta! 3 Da li može prvo spajanje? 4 novi prijevod

[uredi] Bezpotrebna ljutnja i gubljenje energije

Wikipedia je otvorena enciklopedija za svakoga, i kao takva svi imaju pravo da nesto dodaju ili kontribuiraju prema tome demokratska stvar - ako stvarno pogledas na cijeli koncept Wikipedije ona "smrdi" po socializmu / komunizmu - ali ja bih rekao da je ko-operacija i takav duh se treba drzati. U ostalom, pisanje za Wikipediju je edukativna, jer ako nesto napises i netko te ispravi - tako ucis jezik, gramatiku etc, a to je posebno vazno za osobe koje zive daleko od Hrvtaske i nemaju prilike da se izraze u tom jeziku - osim da bloguju (blogging). Ja mislim da ne moramo postati teknokrati jer slobodno software ne pisu samo studneti racunarski znanosti, sofware engineers, magisteri, doktori nauka, vec i obicni ljudi. Ovaj rad je na dobrovoljnoj bazi, samo trebas vidjeti kako je raditi sa dobrovoljcima uzivo a ne preko interneta i na Wiki. Wiki je puno bolji, gubis manje zivaca....

Ja te mogu razumjeti kad vidis netocnosti u koristenju: gramatike, pojmova, etc. Jer to do neke mjere je i uvreda. Ja se slazem sa Mir Harven : a) registriraj b) ispravi netočne stvari. Tako je najbolje i najplodnije. Pogledaj clanak o racunarstvu u engleskoj wikipediji, ili neke druge clanke unutar kategorije racunarstvo kad citas i tu ima dosta netocnosti. Ali ja sam izabrao da dam dio svoga vremena hrvatskoj wikipediji a ne engleskoj, iako mogu reci da se bolje koristim s engleskim jezikom nego sa hrvatskim. Inace pogledaj kroz koliko iteracija je prosla engleska verzija. Isto tako pogledaj originalni clanak o racunarstvu koji je bio na hrvatskoj Wiki

Mozda bi bilo najbolje da se prvo koristi - Gramatički prevoditelj i rječnik za engleske stranice (vidi [1]) a potom korisiti mozgove da ispravljaju stvari sto program nije pokupio. Jer ako se barem 50% točno - onda si na pola puta. Engleska wikipedija ima preko 400,000 clanaka a hrvatska samo nesto vise od 3749. Inace ako cemo stvaro pogledati cijelu englesku wiki i procijeniti njen kvalitet u globalu, ona ce nece doci ni blizu nekoj recimo Encyclopedia Britanica za neko vrijeme, ali neki clanci su stvarno dobri a neki su prava katastrofa. Ali wiki je kao open source - prva verzija Linuxa nije bas bila nista narocito, no sada je prilicno dobar operacijski sustav. Koliko je programera tu dalo neku kontribuciju i mnogi od njih su samouki...

Uglavnom sada je definicija racunarstva malo poboljsana. Slazem se da se trebamo dogovoriti o nazivlju, ja sam narucio rijecnik racunarstva preko www.sveznadar.hr i nadam se da ce mi stici za koji dan.

Krešimire, tvoj rad na Wikipediji je jako dobar i mnogo toga sam naucio !

Puno pozdrava

Vodomar

Nema ljutnje. Ispričavam se ako je moj tekst ostavio takav dojam. Sve je u redu što si rekao o poboljšavanju iz verzije u verziju. No, po mom mišljenju može se uštediti dosta vremena ako se neke stvari uzmu u obzir odmah u početku, dok se piše glavnina teksta. Nekako mi se čini da se ljudi lakše prihvate ispravljanja teksta ako ga ne moraju puno mijenjati.

Primjera radi, mogao sam krenuti u ispravljanje tekstova, ali dok ja stignem nešto srediti, još se pojavi toliko novog teksta, a taj je već mogao biti prilično sređen (dobrim dogovorom). Odnosno, mogli smo svi zajedno uštediti nešto vremena i koncentrirati se više na kvalitet.

Hvala i pozdrav! Krešimir Ižaković 13:59, 27 Aug 2004 (CEST)

[uredi] Doista svašta!

Naslov stranice je RAČUNARSTVO, a odmah ispod njega se daje definicija RAČUNALNIH ZNANOSTI ili INFORMATIKE. Na stranu to što su informatika i "računalne" znanosti sasvim različite znanstvene discipline (jedna je tehnička, a druga društvena s područja Kibernetike), ali nije jasno zašto se naslov razlikuje od pojmova u definiciji. Nažalost umjesto hrv. riječi računalo, autor stranice rado uporablja riječ _kompjuter_.

S druge strane članak vrvi od netočnosti. Primjerice:

• Naime nije istina da binarni sustav koristi svako računalo. Analogna računala i kvantna ne koriste binarni sustav.
• Babilonci nisu koristili heksadecimalni sustav (sa 16 znamenaka), nego su koristili brojevni sustav s bazom 60 (seksagezimalni sustav). Naime broj 60 je bio pogodan jer je ima puno čimbenika. I danas je u upotrebi ostao sustav s tom bazom. U astronomiji, navigaciji, mjerenja kuteva, pa i kod mjerenja vremena. Naime 1 sat ima 60 minuta, 1 minuta ima 60 sekunda.

S druge na kraju, ali ne i najmanje važno, siromašan i neprecizan izraz. Previše je upotrebljenih riječi "neki", "svaki", itd itd.

OK, onda se a) registriraj b) ispravi netočne stvari.Mir Harven 14:40, 28 Feb 2004 (CET)

kompjuter -> računalo

Enigma je njemački stroj za kodiranje iz drugog svjetskog rata. nije nacističi kao što ni Britanci nisu imali demokratske strojeve za kodiranje niti Rusi komunističke... Zloglasni je nacizam, a ne stroj za kodiranje. Nisam potpuno siguran, ali mi se čini da Englezi nisu samo pokušali dešifrirati Enigmu. input/output sustav -> ulazno/izlazni sustav....

Ivan

---

Mali komentar... ima li dovoljno dobre volje da se prvo dogovorimo oko računalnog nazivlja? Naime, dolazim sa Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, pa me malo... hm... smeta kad vidim kako se u tekstu o računalima pojavljuju "računar", "računarske generacije" i sl. I još miješa malo ovako, malo onako. Slažem se da neki nazivi nisu još dobro definirani, još se lome koplja oko prijevoda "softvera" i sl. Međutim, ovako izvjesni tekstovi liče kao da su prepisani iz starih jugo-udžbenika na "srpskohrvatskom".

Predlažem da prihvatimo nazive kakvi se rabe na hrvatskim fakultetima (FER u Zagrebu, FOI u Varaždinu itd), pa da onda napišemo ove tekstove kako spada. Inače će biti ispravljanja i "ispravljanja", već kako tko bude smatrao shodnim. Vidim da je bilo koraka u ovom smjeru (operacijski sustavi). Problem je: što više teksta bude napisano "miješanim" pojmovima, više će se vremena izgubiti na ispravljanje.

Npr. ne "računarske generacije", nego "generacije računala". Ne "monitor", nego "zaslon".

Pozdrav! Krešimir Ižaković 16:40, 26 Aug 2004 (CEST)

[uredi] Da li može prvo spajanje?

Upravo sam otkrio da postoje dvije stranice sa raspravom o jednom pojmu (kao i dvije stranice o njemu) - računarstvo i računalstvo. U biti, do stranice za raspravu sam i došao tako što sam primjetio prijedlog da se ta dva članka spoje u jedan. Zašto to još nije napravljeno? Pa makar se stranica zvala "računa?stvo" (ili računa(r|l)stvo za one upoznate s regularnim izrazima ;)), samo da se dobije jedna stranica za jedan pojam - a tako i jedna stranica rasprave za jedan pojam. --Građanin7 02:48, 7. studenog 2005. (CET)

spajanje bi bilo neophodno, jer je to svar hrvatske nomenklature.... onoga što nikako nije dobro definirano u našem jeziku... ako se uređaj zove računalo, onda se i znanost, znanstvena disciplina zove računalstvo.... jer tako to ide u hrv. jeziku... iz pojma računarstvo slijedi pojam račurar... a nisam siguran koliko bi se jezikoslovci složili sa ovim izrazom.... možda pred pet šest godina, ali nikako danas... --frenky 14:36, 28. kolovoza 2006. (CET)

Glupost. Dogovorili smo spajanje i preimenovanje, samo to netko treba napraviti, a najbolje je zaposliti bota. Računalstvo i računarstvo dva su različita pojma, prvi je o računalima, a drugi o računanju. Shodno tome, kategorija i članak su - računalstvo. Iz pojma računarstvo ne slijedi pojam račurar, odakle ti ta tvorba? Slijedi računar, ali ne kao stroj kao što je to u srpskom jeziku, nego kao čovjek koji računa. Eto što jezikoslovci tvrde danas. ;) --Abyssus 15:53, 28. kolovoza 2006. (CEST)

Tvorbeni korijen pojma je nebitan u ovom slučaju - računarstvo je jedini danas ustoličeni i općeprihvaćeni prevod engleskog analogona computer science. I to krajnje nesretan ako smijem primjetiti, pošto computer scientist postaje računarac ili neki sličan horidan izraz.

Ne znam zašto se uopće vrši ova rasprava. Fakultet je elektrotehnike i računarstva. Diplomirani inženjer računarstva ili računarskih znanosti. Enciklopedija je sredstvo prijenosa preciznih informacija, ne sredstvo propagiranja Ispravnih Načina. Računarstvo koristi gotovo sva stručna literatura, kao i stručni odsjeci na 4 fakulteta koji predaju ono što je na engl. computer science, computer engineering i software engineering, i računarstvo mora biti.

Samo da dodam da bi se oko loših prevoda izrazito kontekstno specifičnih stručnih termina iz područja računarstva se mogla napisati odeblja knjiga. I pri tome su autori (profesori s PMF-a i FER-a koji uglavnom prevode stranu literaturu) krajnje nedosljedni - npr. Srbljić je complexity theory preveo kao teorija složenosti, no klase kompleksnosti su i dalje klase, ne razredi. computational complexity theory je postala računska teorija složenosti, computability theory pak teorija izračunljivosti. Nigdje ni spomena o računalima, samo o računanju :) A teorije složenosti i izračunljivosti su srž računarstva. Kako je uostalom onomad rekao Edsger Dijkstra: Computer science is no more about computers than astronomy is about telescopes. Računarstvo ostaje, računalstvo se briše.Ivan Štambuk

Podržavam da se računarstvo preimenuje u računalstvo, u skladu s hrvatskim jezikom i najnovijom literaturom. Nemojte me krivo shvatiti, srpski prijevodi (pogotovo 'Mikro knjiga') su mi mnogo puta pomogli u učenju, ali hrvatska riječ je računalstvo. Ne razumijem tko je uopće postavio naziv 'Računarstvo'(a to mi zapravo i nije važno), ali se, na svu sreću, to može ispraviti i red je da se to i učini.--Paxcoder 17:43, 11. veljača 2007. (CET)

Ne, ne može se to "ispraviti" jer je to standardni termin koji se koristi kako u nazivu fakulteta tako i u svoj stručnoj literaturi. Wikipedija nije mjesto propagiranja Ispravnih Načina (TM), daj shvatite to više kvragu. BTW, izvorno je računarstvo oblikovano kao prevod od computing, tek je sa vremenom postao sinonim za computer scinece (i u engl. postoji mala ali suptilna razlika između ta dva termina, u hrvatskom nema). Ivan Štambuk 02:45, 12. veljača 2007. (CET)

[uredi] novi prijevod

Prevest ću članak od nule sa en wiki danas/sutra, ovdje je dosta stvari omašeno, zastarjelo ili pogrešno. Crvenit će se k'o ludo od nedostatka poveznica, ali će bar biti točno i potpuno. --Ivan Štambuk 14:16, 20. travanj 2007. (CEST)