Mara Đorđević Malagurski
Izvor: Wikipedija
Mara Đorđević Malagurski (negdje i kao Mara Malagurski Đorđević) (Subotica, 20. srpnja 1894.- 9. kolovoza 1971.) je bačka hrvatska književnica, iz vojvođanskog dijela Bačke. bila je istaknuta kulturna radnica. Pisala je prozu i pripovjetke. Radila je i kao prevoditeljica.
Sadržaj |
[uredi] Životopis
Školovala se u rodnoj Subotici (Viša djevojačka škola), a fakultetsko obrazovanje je stekla u Londonu.
Stvarateljstvo (pripovjetke) joj je u prvim poratnim godinama u klasičnim, tradicionalno-realističkim okvirima.
Piše o tematici i problematici iz društvenog i obiteljskog života bačkih Bunjevaca i Šokaca, iz narodnog života, na ponekim mjestima s istaknutom vjerskom inspiracijom.
Jedna je od spisateljica proze koje su ranije pošle tragom socijalne literature.
Opredijelila se za teme rata i poraća, interpretira svoje ratne dogodovštine i poratna zbivanja.
Svojim djelima je ušla u antologiju proze bunjevačkih Hrvata iz 1971., sastavljača Geze Kikića, u izdanju Matice hrvatske.
Pripadnica je slijeda "ženskog pisma" u književnosti bačkih Hrvata, zajedno sa djelima koje su napisale Mara Švel-Gamiršek, Jasna Melvinger i Marica Vujković. [1], kako je naveo književnik Milovan Miković, analizirajući djelo Željke Zelić.
[uredi] Djela
- Bunjevački običaji u slikama
- Bunjevačka narodna nošnja
- Vita Đanina i druge pripovijetke iz narodnog života (njeno najcjenjenije djelo)
[uredi] Reference
- ↑ Hrvatska riječ Ukazivanje na kršćanske vrednote (Željka Zelić o svom romanu)
[uredi] Izvori
- Geza Kikić: Antologija proze bunjevačkih Hrvata, Matica Hrvatska, Zagreb, 1971.
[uredi] Vanjske poveznice
Nedovršeni članak Mara Đorđević Malagurski koji govori o hrvatskom književniku iz Vojvodine treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.