Karlovačka županija
Izvor: Wikipedija
Karlovačka županija | |||||
|
|||||
Sjedište županije | Karlovac | ||||
Broj stanovnika (2001.) | 141 787 | ||||
Površina | 3 622 km2 | ||||
Župan | Ivica Horvat |
Karlovačka županija se nalazi u središnjoj Hrvatskoj. Karlovačka županija graniči sa dvije susjedne države: Republikom Slovenijom i Republikom Bosnom i Hercegovinom. Administrativno, političko, gospodarsko, kulturno i sportsko središte županije je Grad Karlovac.
Sadržaj |
[uredi] Administrativna podjela i stanovništvo
Karlovačka županija administrativno je podijeljena na 5 gradova i 17 općina.
- Općine:
[uredi] Stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine broj stanovnika je 141.787 ( 3.1 % stanovništva Hrvatske ). Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 84.3 %, Srbi 11 %, Bošnjaci 0.6 % i drugi. 1991. županija je imala 174.185 stanovnika ( Hrvati 70.3 %, Srbi 22.7 % ).
Gustoča naseljenosti je bila 43 stanovnika/km2.
[uredi] Županijska uprava
[uredi] Zemljopis
Površina županije je 3.311 km2 ( 5.9 % ukupne površine Hrvatske ).
[uredi] Povijest
[uredi] Gospodarstvo
[uredi] Turizam
[uredi] Aktivni odmor u karlovačkoj županiji
Karlovačka županija svojim zemljopisnim položajem (središnja hrvatska, utjecaj kontinentalne i mediteranske klime) stvorena je za cijelogodišnji turizam i pruža obilje mogućnosti rekreacije i aktivnog odmora za sve uzraste, od 7 do 77 godina.
Četri rijeke koje protiču našom županijom, Korna, Mrežnica, Kupa i Dobra odredile su i turističku ponudu koja se uvelike zasniva na iskorištavanju blagodati koje pružaju rijeke u svakom godišnjem dobu. Tako da možete uživati u šetnji uz rijeke, vožnji biciklom po uređenim biciklističkim stazama, ljeti se kupati, a ako imate malo avanturističkog duha okušati se i u raftingu i kanuingu. Ne treba ni spomenuti ako govorimo o rijekama i o mogućnosti ribolova, ali uživati u ribolovu ne morate samo na rijekama već i na prekrasnim bajerima i ribnjacima u Draganiću, Šljunčari kod Ozlja, Šumbaru kraj Karlovca ili na jezeru Sabljaci u Ogulinu.
Uz rijeke, neprocijenjivo bogatstvo naše županije su i šume koje pružaju mogućnost lova na svu vrstu divljači, a kojima najvećim djelom gospodare lokalna Lovačka društva ili Hrvatske šume. Ali i ako niste lovac možete uživati u šumama naročito u proljeće i jesen u šetnji i berbi gljiva, kestena, lješnjaka...
Ako se odlučite posjetiti našu županiju zimskim mjesecima, odabrali ste pravu destinaciju, jer naše najveće skijalište, Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica nalazi se u našoj županiji. Skijalište Bjelolasice, opslužuju 3 dvosjede žičare i 3 skijaške vučnice. Skijalište je površine 25 hektara, a ukupna dužina je 10 km. Denivelacija terena od 800 metara (sa vrha na 1410 m n/m do 620 m n/m) omogućava održavanje takmičenja svake vrste - FIS takmičenja u alpskim disciplinama. Kapacitet skijališta je 2000 do 2500 skijaša i ostalih gostiju dnevno, a na međustanici je u funkciji restoran kapaciteta 100 mjesta.
Naravno, ni tradicionalni sportovi kao mali nogomet, tenis, odbojka u pijesku nisu zaboravljeni. Gotovo svi ugostiteljski objekti u svom sastavu ili u neposrednoj blizini raspolažu teniskim igralištima, malonogometnim igralištima i uređenim igralištima za odbojku u pijesku…ali kod nas možete iskušati nešto sasvim novo - odbojku u vodi, a igra se u ljetnim mjesecima na rijeci Mrežnici.
[uredi] Rafting u Karlovačkoj županiji
Danas postoje mnogi načini za uživanje obilja koje priroda nudi, no obično su najbolji oni koji povezuju fizičku aktivnost, uzbuđenje i opuštanje uma, uz postizanje oslobođenja od sveprisutnog stresa i iscrpljenosti duha i tijela.
Sve to nudi RAFTING - najbolji način uživanja u prirodi na istodobno uzbudljiv i siguran način! Čemu gledati rijeku samo s obala, kada se možete spuštati brzacim i slapovima, zašto čekati na ljeto kad u neoprenskim odjelima možete plivati tijekom cijele godine, zašto se ograničavati cestama i asfaltom kada vas raftovi mogu odvesti na tajanstvena mjesta koja je samo nekolicina ljudi prije vas imala priliku vidjeti.
U Karlovačkoj županiji 4 njene najveće rijeke daju preko 200 km vodenog toka stvorenog za aktivan odmor i uživanje.
Dopustite da vam predstavimo nezaboravno iskustvo kajakinga, raftinga i veličanstvene rijeke Karlovačke županije!
DOBRA
KUPA
KORANA
MREŽNICA
TOUNJČICA
Dobra - najduža ponornica u Hrvatskoj, ukupne dužine od preko 100 km. Ponire u Ogulinu i ponovno izvire kod HE Gojak, gdje pojačana vodom Zagorske Mrežnice stvara NAJUZBUDLJIVIJU RAFTING DIONICU U HRVATSKOJ. Osobito zanimljiv je kanjon, obrastao šumom i prekrasnim prirodnim predjelima.
Kupa - zelena i brza goranska ljepotica, u gornjem i dijelu srednjeg toka čini ujedno i granicu sa susjednom Republikom Slovenijom. Svojim neprestanim vijuganjem kroz dubok i šumom obrastao kanjon sa brojnim brzacima čini se idealnom za višednevna spuštanja, planinarenje (treking) i kampiranje na obalama. Kod Karlovca prima u svoje okrilje sve tri karlovačke rijeke.
Korana - stvara se iz Plitvičkih jezera, putujući prema Karlovcu i svome ušću u rijeku Kupu zastaje u Slunju. Tu, u Rastokama, prima pritoku Slunjčicu i privlači pažnju mnogobrojnim slapovima, kaskadama, sedrenim bazenima i nekolicinom starih mlinica. Budući Korana ima veliki prirodni pad korita, na dionici rijeke do Veljuna u rano proljeće i jesen obilje je brzaka i slapova koji nude uzbudljivo spuštanje.
Mrežnica - posljednjih godina sve popularnija, ali zapravo još nedovoljno poznata rijeka smaragdno zelene boje, bogata sedrenim slapovima, otočićima, rukavcima, prirodnim bazenima te brojnim čistim izvorima pitke vode. U budućnosti će, uz primjerenu brigu i očuvanje, otkriti još mnoga lica svoje ljepote. Premošćuje je drveni most, najduži u Hrvatskoj (208 metara) u selu Belavići kraj Duge Rese.
Tounjčica - skrivena ljepotica Karlovačke županije, slabo poznata i njenim žiteljima, izvire ispod brda Krpel u Tounju, a ulijeva se u rijeku Mrežnicu ispod istoimenog sela Mrežnica, na tzv. Sastavcima. Očarava posjetitelja veličinom svoga kanjona i širinom riječnog korita. Posebna je po brojnim špiljama uza samu obalu te stjenovitom suženju kanjona.
[uredi] Aktivni odmor - Duga Resa
Duga Resa sa svojom okolicom kao da je stvorena za aktivni odmor. Možete uživati u prekrasnim šetnjama Šetalištem Tušmer na brdu Vinica, uživati u vožnji biciklom uz najljepšu rijeku u Hrvatskoj - Mrežnicu, loviti velikim lovnim područjem kojim gospodare tri lovačka društva, opuštati se u miru i tišini u ribolovu, ali ako imate malo avanturističkog duha možete se okušati u raftingu ili kanuingu. Naravno, nisu zaboravljeni ni tradicionalni sportovi, kao što je mali nogomet, odbojka u pijesku, tenis…ali možete iskušati i nešto novo…a igra se samo ovdje kod nas - odbojka u vodi!
Posebno vam preporučamo vožnju biciklom na lijepo uređenim biciklističkim stazama uz samu rijeku Mrežnicu. Biciklističku kartu možete pogledati ovdje, a tiskanu Biciklističku kartu možete dobiti u svim našim ugostiteljskim objektima smještenim uz rijeku Mrežnicu kao i ostale informacije vezane za rekreaciju i aktivni odmor.
Osnovne informacije
Turistička zajednica grada Duga Resa [1]
tel/fax: +385 (0)47 844 752
[uredi] Aktivni odmor - Ogulin
Hrvatski olimpijski centar "Bjelolasica"
Najznačajniji je i najveći skijaški centar u Hrvatskoj. Skijalište Bjelolasice, opslužuju 3 dvosjede žičare i 3 skijaške vučnice. Skijalište je površine 25 hektara, a ukupna dužina je 10 km. Denivelacija terena od 800 metara (sa vrha na 1410 m n/m do 620 m n/m) omogućava održavanje takmičenja svake vrste - FIS takmičenja u alpskim disciplinama. Kapacitet skijališta je 2000 do 2500 skijaša i ostalih gostiju dnevno, a na međustanici je u funkciji restoran kapaciteta 100 mjesta. U okviru centralnog objekta je restoran sa 500 sjedećih mjesta, aperitiv bar, disko bar, športska dvorana, trim kabinet, saune, recepcija i trgovina. Bjelolasica je svakako vrlo interesantna ne samo zimi, nego i u ostalom dijelu godine. Takva "Zelena Bjelolasica" pruža mogućnost za pripreme raznih športskih klubova i zdravstvenog turizma, a sama činjenica da je 50-tak km udaljena od mora nam govori o Bjelolasici kao dopunskom sadržaju morskim turističkim destinacijama. Ishodište je i za planinarenje na Bijele i Samarske stijene. Nogometni stadion, tereni za mini golf, tenis, odbojku na pijesku, višenamjensko igralište za odbojku, košarku, igrališta i restoran «Sabljaci» na jezeru Sabljaci, te ugostiteljstvo u Ogulinu, sadržaj je koji nudi HOC "Bjelolasica".
Planinarstvo i alpinizam
Ogulin, zbog Kleka, kolijevka je hrvatskog planinarstva i alpinizma. U Ogulinu je nikla ideja o osnivanju planinarskog društva. Oživotvorili su tu ideju Vladimir Mažuranić – sin bana Ivana Mažuranića, Bude Budisavljević – hrvatski književnik i dr. Jochannes Frischauf – sveučilišni profesor u Beču. O nastanku i razvoju planinarstva više možete naučiti u planinarsko-alpinističkoj zbirci Zavičajnog muzeja. Najpoznatije odredište planinara je svakako Klek, visok 1181 metar. Njegova 200 m visoka, okomita stijena izazov je aplinistima. Planinarske staze su dobro markirane, a najpoznatije su prema Kleku: iz Ogulina (oko 3 sata hoda), sa Bijelskog (oko 40 minuta hoda do planinarskog doma, sa Hreljina (oko 6:30 sati hoda preko Vitunja); planinarska staza na Kneju i Stožac- iz Ogulina oko sat i pol hoda. Ishodište za planinarenje na Bijele i Samarske stijene, te Bjelolasicu je Jasenak, a na Bjelolasicu i selo Vrelo u Jasenku.
Ribolov
Područje šire okolice grada obiluje vodotokovima. Športsko ribolovno društvo Ogulin gospodari sa 124,7 km vodotokova. Pored već spomenutih rijeka, rječica, jezera, zbog, ribiča, važno je spomenuti i ostale: Ribnjak, Rudnica, Jasenačko vrelo, Krakar u Drežnici, Ponikvarski potok u kojim je nastanjena potočna pastrva. Potočna i kalifornijska pastrva, lipljan, klen, šaran, linjak, štuka, mrena, grgeč i potočni rak neke su od vrsta kojih ima u vodama kraja. Dnevnu ribolovnu dozvolu može se nabaviti u uredu Društva, svaki radni dan od 10 do 12 sati u U. B. Frankopana 13; tel 017/531-160, u Turističkom uredu, B. Frankopana 2 (017-532-278).
Lov
Nekoliko Lovačkih društava i Hrvatske šume, d.o.o. gospodare lovištima ogulinskog kraja. Informaciju o lovačkim društvima dobit ćete u Turističkom uredu, a o mogućnosti lova i foto lova za lovište Velika Kapela u Hrvatskim šumama d.o.o. u Upravi šuma Ogulin, B. Frankopana 12, tel: 525-222;
Biciklizam
Za ljubitelje bicikla i onih koji žele samostalno istraživati i uživati u na našem području obilježeno je nekoliko biciklističkih ruta: oko jezera Sabljaci, prema srednjovjekovnoj utvrdi Modruš. Za ljubitelje brdskog biciklizma obilježeno je šezdesetak kilometara biciklističkih staza smještenih oko hotelskog naselja Hrvatskog olimpijskog centra.
Pješačenje i šetnje
Označene biciklističke staze mogu koristiti i ljubitelji prirode i pješačenja, ugodnih šetnji. Osobito oko jezera Sabljaci, prema jezeru Bukovnik i Pećniku.
Rafting i kanuing
Divlja ljepotica Dobra, od Gojaka do Lešća pogodna je za avanturu suvremenog putnika - rafting. U čamcu, pored vještog skipera, osjetit ćete ushit, veselje, možda malo i straha, ali nadasve veličanstvenu moć još nedirnute prirode. Od ušća Kamačnika u u Rijeku Dobru do jezera Bukovnik interesantna je za kanuing. Naravno uz pratnju članova Kanu rafting kluba Ogulin – osoba za kontakt Marko Polić 098 853 184.
Veslanje
Na jezeru Sabljaci djeluje Veslački klub «Sabljaci». Kontakt osoba Zdravko Salopek: 098 681 381.
Tenis
U Ogulinu djeluje nekoliko teniskih klubova koji imaju svoje terene, pored terena Hrvatskog olimpijskog centra Bjelolasica, i to: - Teniski klub «Ogulin», Ogulin, Vijenac Ive Marinkovića 14, tel/fax: 531-970, - Privatni teniski klub «Frankopan», Ogulin, Brod 21, tel/fax 532-389 - Nogometni klub «Dobra» Ogulin, Sv. Petar bb. Osoba za kontakt Milan Kolić:091 541 7050.
Kupanje
Kakvoća vode i «Ogulinsko more» - jezero Sabljaci tijekom ljeta pružaju mogućnost osvježenja, a onima koji žele potrošiti malo više energije i duže plivačke rute. Rijeka Dobra također je pogodna za kupanje.
Detaljnije informacije možete saznati:
Turistička zajednica grada Ogulina [2]
47 300 Ogulin, Bernardina Frankopana 2
tel/fax: +385 (0)47/532-278
[uredi] Kultura
[uredi] Znamenitosti
[uredi] Vanjske poveznice
Zagrebačka | Krapinsko-zagorska | Sisačko-moslavačka | Karlovačka | Varaždinska | Koprivničko-križevačka | Bjelovarsko-bilogorska | Primorsko-goranska | Ličko-senjska | Virovitičko-podravska | Požeško-slavonska | Brodsko-posavska | Zadarska | Osječko-baranjska | Šibensko-kninska | Vukovarsko-srijemska | Splitsko-dalmatinska | Istarska | Dubrovačko-neretvanska | Međimurska | Grad Zagreb
Nedovršeni članak Karlovačka županija koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
Portal Hrvatske – Pristup člancima s tematikom o Hrvatskoj. |