Štip
Izvor: Wikipedija
Štip (makedonski: Штип) najveći je grad u istočnoj Makedoniji i sjedište je istoimene županije (općine). Nalazi se na razmeđi između triju prostranih kotlina: Lakavice, Ovčeg Pola, i Kočana. Kao naselje egzistira više od 2000 godina.
Sadržaj |
[uredi] Stanovništvo
Štip po podatcima iz 2002. ima 43 625 stanovnika.
[uredi] Povijest
Štip (Astibo/Astibos) u antičko doba (V. - IX st. prije naše ere) bio je prijestolnica plemena Peona koja su tada nastanjivala taj prostor. Makedonski kralj Aleksandar I. oko 360. priključio ih je svojoj državi.
U Rimsko doba, u vrijeme Tiberija (14. - 37. n.e.) grad je postao sjedište rimske provincije Paeonie i važna točka na putu između gradova Stobija i Pautalije. U III. stoljeću Astibo je razoren za barbarskih provala, naročito Gota, na istom mjestu podignuto je novo naselje - Estipeon. U V. i VI. stoljeću Avari i Slaveni (pleme Sagudati) razorili su bizantski grad i naselili se na tom prostoru, od tada grad nosi ime Štip. Jedan kratak period bio je pod bugarskom vlašću, nakon toga pod Bizantom, a nakon bitke kod Velebužda osvojio ga je srpski vladar Stefan Dečanski. Od 1382. njime vlada Otomansko carstvo i mijenja službeno ime u - Ishtib.
[uredi] Zemljopisni položaj
Grad je na dvije rijeke: Bregalnica (druga po veličini rijeka u Makedoniji) i Otinje (ljeti gotovo presahne) koja dijeli grad na pola. Okružen je planinom Plačkovica na istoku, dolinom Krivolak na jugo istoku, i estuarija rijeke Bregalnice na jugozapadu, i njenim naplavinama na sjeveru.
[uredi] Znamenitosti
Gradom dominiraju ostatci stare utvrde na brdu Isar. U njegovu podnožju sa svake strane nalaze crkve (one formiraju križ i trebale su je duhovno čuvati) Sv. Vlasilij (1337.), Sv. Arhangel Mihail(1332.), Sv. Jovan Krstitel (1350.), Sv. Nikola (1341.) i Sv. Spas (1369.) Od zanimljivosti u gradu je kamena zgrada Bezistana (za otomanskih vremena to je bila natkrivena tržnica: Bazar), ostavština je islamske arhitekture, danas je u funkciji umjetničke galerije. U starom dijelu grada postoje brojne zgrade dignute u staro - makedonskom stilu arhitekture. U blizini grada su ostatci stare utvrde Bargala.
[uredi] Gospodarstvo
Štip ima solidno razvijenu tekstilnu industriju, i regionalni je centar trgovine.
[uredi] Vanjske poveznice
Berovo • Bitolj • Bogdanci • Debar • Delčevo • Demir Kapija • Demir Hisar • Gevgelija • Gostivar • Kavadarci • Kičevo • Kočani • Kratovo • Kriva Palanka • Kruševo • Kumanovo • Makedonski Brod • Makedonska Kamenica • Negotino • Ohrid • Pehčevo • Prilep • Probištip • Radoviš • Resen • Štip • Skopje • Struga • Strumica • Sveti Nikole • Tetovo • Valandovo • Veles • Vinica
