Džuma-namaz
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
 |
|
| Dnevni namazi | |
| Dnevni farz namazi | |
| Sabah-namaz Podne-namaz Ikindija-namaz Akšam-namaz Jacija-namaz |
|
| Dnevni sunnet namazi | |
| Sabahski sunnet Podnevski sunnet Ikindijski sunnet Akšamski sunnet Jacijski sunnet |
|
| Ostali dnevni namazi | |
| Vitr-namaz | |
| Povremeni namazi | |
| Džuma-namaz Dženaza-namaz Bajram-namaz Teravih-namaz Tehijjetul-mesdžid Istihara-namaz Hadže-namaz Duha-namaz Salatul-lejl |
Džuma namaz (arapski: جمعة ), muslimanska je molitva petkom. Isključivo se obavlja u džematu, i to umjesto podne namaza. Osoba koja klanja džuma namaz, taj dan nije obavezna klanjati podne namaz.
Sadržaj |
[uredi] Vrijeme džuma namaza
Džuma namaz počinje u isto vrijeme kada bi počeo podne namaz. Sa ovim se slažu svi veći islamski pravci. Bosanskohercegovačka ulema je u skladu sa šerijatom odlučila da se džuma namaz u svim džamijama klanja u unaprijed dogovorenom terminu i to u 12:00 sati po zimskom ili 13:00 sati po ljetnom računanju vremena.
[uredi] Način obavljanja namaza
Džuma namaz se sastoji od dva dijela, od molitve (namaza u općem smislu) i hutbe. Prvo ide hutba a potom molitva. Prije hutbe se prouči unutrašnji ezan, a prije molitve ikamet.
Ono što je također karakteristično za džumu je to da postoje dva ezana, tzv. vanjski i unutrašnji ezan. Prvobitno je postojao samo unutrašnji ezan, koji se učio u džamiji, no halifa Osman ibn Affan je uveo i vanjski ezan, sa munare, jer je zapazio smanjenje broja vjernika, pa je pokušao na taj način da privuče ljude kojima je bila važnija trgovina nego vjerska obaveza.
[uredi] Hutba
Hutba predhodi molitvi. Tom prilikom se imam popne na minber, (malo uzvišenje u džamiji, pozicionirano desno u odnosu na mihrab), i sa njega drži govor. Govor se drži stojeći i u njemu je zahvala Allahu, Šehadet, Salavat na Poslanika, jedan ajet ili čitava sura iz Kur'ana, te na kraju dova. Sunnet je da budu dva dijela, između kojih imam obično malo sjedne. Također u nearapskim zemljama hutba se podijeli na hutbu na arapskom i hutbu na lokalnom jeziku.
Sadržaj hutbe može da bude o općim temama koje interesuju zajednicu vjernika, uključujući i politiku.
[uredi] Molitva
Sama molitva je dvorekijatna, kao sabah namaz. Klanja se isključivo u džematu na isti način kao i sabah namaz.
[uredi] Obaveza džuma namaza
Vjerska je obaveza klanjati džuma namaz svim vjernicima muškarcima koji uz to moraju ispuniti slijedeće uvjete: da su slobodni (da nisu robovi ili zarobljenici), da su u svom gradu, da su zdravi, da su sigurni od napada, da nisu slijepi ili slabovidni i da su sposobni hodati. Dakle, prema tome, ukoliko osoba ne ispunjava neki od ovih uvjeta, ili ako je žena, onda nije obavezna klanjati džuma namaz, ali tada ostaje obaveza klanjanja podne namaza, ali ne u džematu. Prema islamskim učenjacima, preporučljivo je za ženu da, ukoliko je ne sprečavaju neke druge obaveze, ipak obavi džuma namaz.
[uredi] Značaj džuma namaza
Za vjernike, džuma namaz ima ogroman značaj. Smatra se da se brišu grijesi počinjeni između dvije džume onome ko na iskren i ispravan način obavi te molitve. Sam značaj petka kao dana u islamskom svijetu je ogroman. Taj dan je prema njihovom vjerovanju stvoren Adem a.s., taj dan je uveden i izveden iz Dženneta, a također vjeruju da će sudnji dan biti u petak.
[uredi] Slaganje islamskih pravaca
Većina islamskih pravaca koji obuhvataju najveće zajednice Sunitskih i Šiitskih vjernika se slažu u važnosti džuma namaza i u njegovom praktikovanju. Međutim, u arapskim zemljama je, za razliku od Bosne i Hercegovine i ostalih južnoslavenskih zemalja, hutba petkom vrijeme kada se iznose razni politički stavovi i opcije, te opća pitanja koja interesuju čitavu zajednicu muslimana, ali i pitanja koja interesuju samo tu lokalnu zajednicu. Tako je npr. iranska revolucija počela okupljanjem vjernika petkom na džuma namazu.
