Baška Voda

From Wikipedia

Baška Voda Image:Baška Voda (grb).gif
Županija	Splitsko-dalmatinska
Broj stanovnika (2001.)	2.924
Površina	19,00 km ²
Naselja u sastavu općine	Bast, Baška Voda, Krvavica, Promajna
Načelnik općine	Josko Roščić
Poštanski broj	21320 Baška Voda
Baška Voda Baška Voda na karti Hrvatske

Baška Voda je naselje i sjedište općine u Hrvatskoj koja administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Baška Voda je smještena na središnjem dijelu hrvatske obale Jadranskoga mora, u srednjoj Dalmaciji, 48 km južno od Splita, na zapadnom dijelu Makarskog primorja, a u podnožju masiva planine Biokova (43° 21' sjeverne zemljopisne širine i 16° 57' istočne zemljopisne dužine).

Nekad naselje težaka i ribara, trgovaca i pomoraca, Baška Voda je izrasla u suvremeno turističko mjesto sa svim sadržajima i obilježjima maloga mediteranskoga gradića, a u sastavu općine Baška Voda su i mjesta Promajna, Krvavica i Bast.

Sadržaj/Садржај

1 Stanovništvo
- 1.1 Nacionalni sastav, 2001.
2 Uprava
3 Povijest
4 Gospodarstvo
5 Slavni ljudi
6 Spomenici i znamenitosti
7 Obrazovanje
8 Kultura
9 Sport
10 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Baška Voda imala je 2.924 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja:

Bast - 136
Baška Voda - 2.045
Krvavica - 287
Promajna - 456

[uredi - уреди] Nacionalni sastav, 2001.

Hrvati - 2.790 (95,42)
Srbi - 30 (1,03)
Albanci - 19 (0,65)
Bošnjaci - 16 (0,55)
Slovenci - 5 (0,17)
Talijani - 5 (0,17)
Crnogorci - 4
Makedonci - 4
Mađari - 3
Nijemci - 3
Česi - 2
Rusi - 1
ostali - 3
neopredijeljeni - 23 (0,79)
nepoznato - 16 (0,55)

[uredi - уреди] Uprava

[uredi - уреди] Povijest

[uredi - уреди] Gospodarstvo

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Prva javna građevina je kasnobarokna crkvica sv. Lovre sagrađena 1750. godine na temeljima antičke građevine. 1889. godine gradi se crkva sv. Nikole u neoromaničkom stilu. Stotinjak godina nakon izgradnje, sasvim obnovljena crkva sv. Nikole dobila je vrijedne vitraje Josipa Botterija Dinija (1987.) i slikane postaje Križnoga puta Josipa Bifela (1988.). Uz crkvu je sagrađen zvonik (1991.) i župni dvor (po projektu Ante Rožića) koji čuva vrijednu zbirku etnografskih i sakralnih predmeta. Osim toga, Baška Voda se diči i dvjema značajnim muzejskim zbirkama u staroj jezgri mjesta; arheološkom zbirkom u vlasništvu Općine i iznimno bogatom i kvalitetnom malakološkom zbirkom u vlasništvu obitelji Jurišić Akčić. Od ostale kulturne baštine treba izdvojiti kapelice Gospe od Začeća (1860.) i kapelicu Dušama Čistilišta na Rogaču (1917.), u kamenu isklesane glave domaćih žena na kući autora Zane Jurišića (1922.), brončani spomenik poginulima u II. svjetskom ratu na Gradini (Nuklearni, 1980.), kameni spomenik pomorskog desanta iz II. svjetskoga rata na Baškom Polju (1984.), brončani kip baškovoškoga zaštitnika sv. Nikole (Mladen Mikulin, 1999.) na ulazu u lučicu, te moderni spomenik Hrvatska jedra (Marko Gugić, 2005.) na Puntinu.

Selo Bast, koje se nalazi 3 km sjeveroistočno od Baške Vode, krase crkvice sv. Roka (XV st.) u gotičkom stilu i kasnobarokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije (1636.), koja krajem 19. stoljeća dobiva nove mramorne oltare (J. Barišković). Oko crkve nalazi se staro groblje na kojem su najzanimljivije četiri nadgrobne ploče s uklesanim štitovima, mačevima i polumjesecom (XIV. – XV. stoljeće). Sjeverno od sela nalaze se arheološko nalazište, kapelice sv. Ilije (1896./2000.) i sv. Nikole (1926), a kod izvora Smokvena (Grebišće) nalazi se ornamentima ukrašen stećak sljemenjak (XIII-XV).

U Promajni, središtem mjesta dominira zvonik i prostrana crkva Svih Svetih (1999.).