Melanezija

From Wikipedia

Melanezija (grč. μέλας crn, νῆσος otok), zajednički naziv za otočne skupine u srednjem i jugozapadnom dijelu Tihog oceana. Obuhvaća tri skupine otoka: Novu Gvineju i susjedne otoke; južnu Melaneziju, koja se sastoji od Solomonskih otoka, Novih Hebrida, Nove Kaledonije, otoka Loyauté i D'Entrecasteaux, arhipelaga Louisiade, otoka Banks, Torres i Santa Cruz; otočnu skupinu Fiji, na granici Polinezije i Mikronezije. Tropska i vlažna klima karakteristična je neznatnim kolebanjima temperature. Razvijene su tropske kišne šume. Trgovina koprom, kavom, pamukom. Izvoz kromove i niklene rude iz Nove Kaledonije.

Melanezija se, dakle, prostire od zapadne strane Istočnog Pacifika do Arafurskog mora, sjeverno i sjeveroistočno od Australije. Naziv Melanezija prvi je upotrijebio Jules Dumont d'Urville 1832. godine kako bi označio etničko i geografsko grupiranje otoka koji se razlikuju od Polinezije i Mikronezije. Današnja d'Urvilleova rasna klasifikacija smatra se nepouzdanom jer zasjenjuje melanezijsku kulturnu, lingvističku i genetičku raznolikost. Najvažnije je da ovaj termin spaja dvije prilično različite grupe, Austronezijance i Papuance (koji se međusobno sastoje od brojnih različitih grupa).

[uredi - уреди] Narod Melanezije

Izvorni stanovnici Melanezije vjerojatno su bili pretci današnjih ljudi koji govore papuanski. Smatra se da su se ti ljudi naselili na Novoj Gvineji prije nekoliko desetaka tisuća godina, a na melanezijskim otocima najmanje prije 35,000 godina (prema radioaktivnom datiranju). Izgleda da su naselili Melaneziju istočno sve do glavnih otoka Solomonskih otoka (tj. uključujući San Cristobal), a možda čak i do nekih istočnijih otočića.

Upravo su u Melaneziji (posebice duž sjeverne obale Nove Gvineje i na otocima sjeverno i istočno od Nove Gvineje) austronezijski ljudi došli u kontakt s prethodno naseljenim stanovništvom, čiji potomci danas govore papuanski, vjerojatno prije četiri tisuće godina. Čini se da je ondje dugotrajna interakcija rezultirala u mnogim kompleksnim promjenama u genetici, jezicima i kulturi. Iz ovoga je područja vjerojatno vrlo malena grupa ljudi otputovala na istok gdje su postali osnivači polinezijskog naroda.

Države Fidži, Papua Nova Gvineja, Solomonski Otoci, Vanuatu i Nova Kaledonija (pod francuskim suverenitetom) smatraju se dijelom Melanezije, jer se time odražava njihova zajednička kolonijalna povijest i zajednički regionalni položaj. Ta područja formiraju jezgru moderne melanezijske regije. Susjedni otoci u ostalim zemljama smatraju se melanezijskom periferijom (vidi dolje).

[uredi - уреди] Smještaj

Sljedeći otoci i otočne skupine tradicionalno se smatraju dijelom Melanezije:

• Bismarckov arhipelag
• Fidži
• Maluku otoci
• Nova Gvineja
• Nova Kaledonija
• Otoci Toressova prolaza
• Solomonski otoci
• Vanuatu

Otoci čiji su stanovnici miješanog podrijetla i koji se nužno ne samoidentificiraju kao melanezijski:

• Flores
• Nauru
• Sumba
• Timor
• Tonga

Neki otoci zapadno od Nove Gvineje poput Halmahere, Alora i Pantara ponekad se ubrajaju u definiciju Melanezije, iako ljudi u tom području ne koriste taj termin.

[uredi - уреди] Više informacija

• Papua
• Negrito
• Vice Bune
• Dalmatinski toponimi Pacifika

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

• Karta Južnog Pacifika
• Južnopacifički organizator
• Polinezijski korijeni: Uvid u Y kromosom
• Nezavisne povijesti ljudskog kromosoma Y u Melaneziji i Australiji
• Stranica o zapadnoj Melaneziji