Kava
From Wikipedia
Kava ili kafa (Coffea) je drvolik biljni rod iz porodice broćeva (Rubiceae). Ime je dobio po etiopskoj pokrajini Kafa gdje je prvi put uzgojena.
Od sjemena kave se pravi popularni napitak koji osvježuje, podražuje vazomotorni centar, pospješuje rad srca i pomaže u svladavanju prirodne umornosti probavljanja.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Što je kava?
Kava se dobiva od biljaka roda Coffea, iz obitelji Rubicaceae. Postoji mnogo vrsta u ovom rodu biljaka, ali se uglavnom koriste zrna Coffea arabica (typica i bourbon) i Coffea canephora (robusta), a arabica je poznata kao brazilska kava, dok se C.canephora uglavnom uzgaja u Africi. Obje vrste rastu u tropskim zonama s toplom, vlažnom klimom, no na različitim nadmorskim visinama. Tako na primjer Arabica raste na 2.000 metara dok Robusta uspijeva na nižim visinama. Jedino se arabica i robusta komercijalno uzgajaju s time da većina svjetske proizvodnje otpada na arabicu dok se robusta manje uzgaja zbog svoga gorko-kiselog okusa. Vodeće zemlje po proizvodnji kave danas su Brazil, Kolumbija, Etiopija, Uganda, Angola, Indija i Indonezija.
Kava je grm ili stablo, a plodovi su crvene bobice slične trešnji. Najbolje mješavine se dobivaju kombiniranjem zrna nekoliko vrsta, a najbolji i najskuplji način je da se beru jedna po jedna. Jeftiniji načini su trešnja i strojna berba, nakon kojih se mora izvršiti separacija nezrelih i prezrelih bobica.
Proces termičke obrade kave vrši se u nekoliko faza: prva je faza sušenja za vrijeme koje se eliminira vlaga kada zrna gube rezidualnu vlagu od oko 12% mase zrna. Druga faza je faza prženja gdje je najvažniji parametar količina toplote koja se predaje zrnima. Intenzitet boje pržene kave je u korelaciji s finalnom temperaturom prženja tako da viša temperatura znači tamniju kavu. Treća faza je hlađenje kada se kroz masu zrna se propušta hladan zrak. Za vrijeme prženja dešavaju se nevjerojatno složeni procesi koji rezultiraju aromom i ukusom koji su nam svima poznati.
[uredi - уреди] Što sadržava?
Najpoznatiji i najvažniji sastojak kave je kofein, koji se apsorbira, odnosno prelazi direktno u krv gdje se zadržava otprilike do 4 sata. Kofein stimulira centralni živčani sustav, odnosno mozak te povećava budnost, pažnju, raspoloženje, a u prosječnoj ga šalici kave ima oko 100 do 150 miligrama.
Zabluda vezana za kavu je da povisuje krvni pritisak, što je samo djelomično točno jer će taj efekt povisivanja pritiska biti samo kratkotrajan. Posle toga će vrijednost krvnog pritiska opasti više nego što je prvobitno porasla, tako da se može reći i da kava snižava krvni pritisak. No, pretjerivanje s kavom, kao i pretjerivanje u bilo čemu, nije dobro. Najčešći problemi koji se javljaju su nesanica, uznemirenost, lupanje srca, bol u želucu.
Ako vam baš smeta kofein, a želite uživati u crnoj tekućini, isprobajte kavu bez kofeina iz koje je otklonjeno 97,5% kofeina.
[uredi - уреди] Povijest kave
Postoji nekoliko pretpostavki o počecima korištenja kave kao napitka i sve one u sebi sadrže, u većoj ili manjoj mjeri, elemente legende. Najpopularnija je ona koja kaže da je etiopski pastir Kaldi jednoga dana primjetio da se njegove koze "čudno" ponašaju nakon što su se najele bobica s njemu nepoznata grma. Kako su životinje postale prilično živahne Kaldi je i sam odlučio probati plodove. Zaključio je da mu one vraćaju snagu pa je svoje otkriće podjelio s koptskim svećenicima u obližnjem samostanu. Svećenici su usvojili naviku konzumiranja plodova koje bi najprije namočili u vodu i zatim pojeli dok bi vodu u kojoj su se bobice namakale popili. Kava je prihvaćena među svećenicima jer ih je odražavala budnima za vrijeme dugotrajnih molitvi. Uz etiopske kopte kavu su koristili i pripadnici nekih drugih istočnoafričkih plemena i to tako da bi plodove jeli pomješane sa životinjskom masti. Takvi obroci održavali su im snagu prilikom dugih pješačenja.
Samo porijeklo imena kava vezano je za prostor Etiopije i Arapskog poluotoka. Prema jednoj verziji naziv je izveden od imena etiopske provincije Kaffa dok su neki skloniji tezi prema kojoj današnji naziv kava dolazi od arapske riječi ghahweh – vino. Naime, vrlo rano je otkriveno da plodovi kave mogu fermentirati te se upravo na taj način kava u početku i spravljala. Kada je kava stigla u Europu nazivana je "arapskim vinom".
S prostora afričke visoravni kava je najkasnije do 9. st. prešla Crveno more i udomaćila se u Arabiji. Iz Arabije potječe napitak koji mi danas nazivamo kavom. Negdje oko 1000. g. počeo se spravljati napitak od sušenih i isprženih sjemenki kave koji je ubrzo postao širom prihvaćen u čitavoj Arabiji. Središte trgovine kavom postao je grad Mocha u Jemenu prema kojem se i naziva jedna od najpopularnijih vrsta kave – caffe mocca. Arapi su brižno čuvali tajnu spravljanja kave, a za svaki pokušaj krijumčarenja biljke bila je predviđena smrtna kazna. Prodor kave prema Europi počeo je s osmanskim osvajanjima. U Turskom se carstvu u 16. st. razvio običaj svakodnevnog ispijanja kave. Navika je uzela tolikog maha da su državne vlasti bile prisiljene uvesti zabranu konzumiranja kave jer su smatrale da to oduzima previše vremena sultanovim podanicima. Zabrani unatoč, polovicom 16. st. otvorene su u Istanbulu prve kavane.
U Europi se kava najprije pojavila na jugu kontinenta. Već 1570. mletački je trgovci dovoze u Veneciju zajedno s duhanom. Godine 1582., Francesco Morosini, mletački veleposlanik u Istanbulu, u svojemu izvješću navodi da se u gradu poslovi često sklapaju upravo uz šalicu kave u nekoj od brojnih istanbulskih kavana. Polovicom 17. st. otvorena je u Veneciji prva kavana, a uskoro su njezin primjer slijedili Milano, Torino, Genova i ostali talijanski gradovi. Oko 1760. g. samo je u Veneciji postojalo više od 200 kavana. Kavane su postale središtima društvenog života. Uz kavu su se plele zavjere na francuskom dvoru, podizale revolucije (bostonska čajanka u kavani Kod Zelenog Zmaja), pisale knjige (Voltaire, Balzac), skladale kantate (J. S. Bach "Kava kantata", 1743.), a savršenu formulu kave izrekao je veliki državnik Talleyrand: "Crna ko vrag, vruća kao pakao, čista kao anđeo i slatka kao ljubav."
Kako je kava dolazila iz muslimanskih zemalja konzervativniji talijanski vjernici tražili su od pape da je zabrani jer su je smatrali "pićem nevjernika". Papa Clement VIII (pontifex maximus od 1592. do 1605.) zahtjevao je da, prije zabrane, isproba novi napitak. Nakon što je kušao kavu, oduševljen njenziom aromom, odustao je od zabrane.
Turski pohod na Beč krajem 17. st. omogućio je i srednjoj Europi da se upozna s kavom. Nakon završetka bitke u turskim su šatorima pronađene vreće s kavom pa je već 1683. otvorena prva kavana u gradu na Dunavu. Na zapad kontinenta kava je stigla posredstvom nizozemskih trgovaca. Najprije je iz Arabije prokrijumčarena u Indiju, odakle se ubrzo proširila na nizozemske posjede u Indoneziji, naročito na otok Javu.
Europska potražnja za kavom toliko je narasla da je postalo neophodno proširiti područje njezinog uzgoja. Kava je već bila popularna u Europi i to uglavnom među aristokracijom jer je zbog malih količina njezina cijena bila izrazito visoka. Jedan od velikih obožavatelja novoga napitka bio je i francuski kralj Luj XIV. Preko nizozemskih moreplovaca došao je u posjed nekoliko sadnica. Namjera mu je bila započeti uzgoj u Francuskoj. Ubrzo je uvidio da biljke ne podnose niske temperature i mraz pa je za potrebe uzgoja izgradio prve staklenike na svijetu. Kako proizvodnja u staklenicima nije bila dostatna da zadovolji rastuće potrebe, Luj XIV. zapovijedio je Gabrielu Mathieu de Clieu da uzme nekoliko biljaka i brodom ih prebaci do francuskih posjeda u Karibima. De Clieu je pristao na Martinique na kojemu je ubrzo procavao uzgoj kave pa je polovicom 18. st. na otoku raslo više od 15 milijuna grmova ove biljke. Nedugo nakon što je stigla na Martinique kava je dospijela i u Latinsku Ameriku. Na visoravnima ovoga kontinenta kava je naišla na podneblje slično onome u njezinoj pradomovini - Istočnoj Africi. Iz toga će razloga zbog uzgoj kave upravo na prostoru Latinske Amerike doživjeti svoj najveći uzlet.
Posljednji kontinent koji je usvojio uzgoj kave bila je Afrika, kontinent s kojeg je ova biljka i krenula na pohod po svijetu. Krajem 19. st. prve plantaže kave zasađene su u Tanzaniji i Keniji. Iz središnje Afrike uzgoj se proširio ubrzo na Zapadnu Afriku, Angolu i Madagaskar, a prokrijumčarena je i u Indokinu, posebice u Vijetnam. Tako je kava postala prva poljoprivredna kultura koja se uzgajala u cijelome svijetu.
Na svojem tisućugodišnjem putovanju kava je povezala različite civilizacijske krugove uspješno se udomaćivši na svim kontinentima. Crni napitak u nekoj od svojih bezbrojnih varijanti bio je, može se slobodno reći, svojevrsna prethodnica onoga što danas volimo nazivati globalizacijom.
[uredi - уреди] Savjeti
Kavu je najbolje čuvati u zatvorenoj staklenoj posudi, jer su njeni najveći neprijatelji vlaga i zrak, a ne paše joj ni sunčeva svjetlost jer i tada gubi svježinu. Stoga ju treba čuvati u hermetičkoj, tamnoj posudi, udaljenoj od izvora topline.
Najbolji način da uvijek imate svežu kavu je da ju sami meljete jer svježe mljevena kava uvijek ima snažniju aromu od one koja je stajala (makar se radilo i o vakumiranoj kavi).
Postoji veliki broj napitaka od kave pa ju možete kombinirati sa čokoladom, mlijekom, alkoholnim pićima, šlagom, sladoledom...
Najbolja temperatura za kuhanje kave je 95 stupnjeva Celzijusa, odnosno neposredno prije nego što voda zavrije. Na nižoj temperaturi od ove, ne ekstrahira se dovoljno kofeina i esencijalnih ulja iz zrna pa je kava "slaba" dok se na višoj povećava kiselost.
Kod kuće možete pripremiti klasičnu "tursku" kavu, a ukoliko želite espresso, za to će vam trebati poseban aparat
Posjedujete li aparat za espresso i capuccino te želite dobiti bogatu pjenu od mlijeka pod pritiskom, konobarski maheri u kuhanju kapuccina otkrili su da u mlijeko stavite nekoliko kapi mineralne vode i pjena će biti jednostavno božanstvena
Za obožavatelje kave sa šlagom, mala tajna usavršavanja okusa je da dok mutite šlag, u vrhnje dodate nekoliko kapi ruma
Ono što je najvažnije je sama ceremonija ispijanja kave koju su neki doveli do savršenstva. Bez obzira da li se radi o turskoj, espresso, capucinoo, machiatoo, kratkoj, srednjoj produženoj, sa šlagom ili alkoholom... kava se uvijek uživa polaganim ispijanjem, sami ili u ugodnom društvu.
[uredi - уреди] Vanjski linkovi
- Coffee & Conservation - Many resources on sustainable coffee, including reviews, especially shade coffee and biodiversity
- Coffee and caffeine health information - A collection of peer reviewed & journal published studies on coffee health benefits is evaluated, cited & summarized.
- Benjamin Joffe-Walt and Oliver Burkeman, The Guardian, 16 September 2005, "Coffee trail" - from Ethiopian village of Choche to London coffee shop
- Coffee on a Grande Scale - Article about the biology, chemistry, and physics of coffee production
- This is Coffee - Short tribute to coffee in the form of a documentary film (1961), made by "The Coffee Brewing Institute". The movie includes some do's and don'ts of making "the perfect cup of coffee" and an overview of different ways to enjoy coffee throughout the world.
