Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Historija Kine - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Historija Kine

From Wikipedia

Historija Kine
Historija Kine
3 Suverena & 5 Careva
Dinastija Xia
Dinastija Shang
Zapadni Zhou
Zhou
Proljeće & jesen Istočni Zhou
Zaraćene države
Dinastija Qin
Zapadni Han Han
Xin
Istočni Han
Tri kraljevstva
Zapadni Jin
Jin
Šesnaest kraljevstava
Istočni Jin
Južne & sjeverne dinastije
Dinastija Sui
Dinastija Tang
(prekinuta od Drugog Zhoua)
Liao
5 Dynasties & 10 kraljevstava
Sjeverni Song
Jin
Zapadni Xia
Južni Song
Republika Kina
Narodna republika Kina
1949-1976
1976-1989
1989-2002
2002-danas
Republika Kina (Tajvan)
  • Kronologija kineske historije
  • Dinastije u kineskoj historiji
  • Vojna historija Kine
  • Pomorska historija Kine
Ovaj okvir: vididiskusijauredi


Historija Kine se temelji na tradicionalnim historijskim zapisima koji opisuju period Tri Suverena i Pet Careva od oko prije 5000 godina, a nadopunjujuju ih arheološki nalazi koji datiraju od 16. vijek pne. Kina se zato smatra jednom od najstarijih kontinuiranih civilizacija. Oklopi kornjača s oznakama koje podsjećaju na drevno kinesko pismo iz doba dinastije Shang su radiokarbonski datirane na oko 1500. pne. Kineska civilizacija je nastala u gradovima-državama duž u dolini Žute rijeke. Godina 221. pne. se uzima kao dtaum kada je Kina konačno postala ujedinjena kao veliko kraljevstvo ili imperij. Dinastije koje su slijedile su razvile birokratske sisteme koje su omogućile kineskom caru da vlada velikom teritorijom.

Kinu je prvi ujedinio Qin Shi Huang godine 221. pne, Kina je nakon toga prolazila kroz period političkog jedinstva i nejedinstva, a povremeno su njome dominirale stranci, većina od kojih se asimilirala u kinesko stanovništvo. Kulturni i politički utjecaji iz mnogih dijelova Azije, preko valova doseljavanja, ekspanzije i asimilacije, stopili su se u kinesku kulturu.

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

Commons logo
U Wikimedijinu spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:
Historijski template
  Ovaj članak vezan uz historiju je u začetku.
Uključite se i pomozite Wikipediji proširujući ovaj članak!
Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com