Gornji Kneginec

From Wikipedia

Gornji Kneginec Image:Gornji Kneginec (grb).gif
Županija	Varaždinska
Broj stanovnika (2001.)	5.259
Površina	km ²
Naselja u sastavu općine
Načelnik općine
Poštanski broj	42204 Turčin
Gornji Kneginec Gornji Kneginec na karti Hrvatske

Gornji Kneginec je naselje i sjedište istoimene općine u Hrvatskoj, a koje administrativno pripada Varaždinskoj županiji.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gornji Kneginec imala je 5.259 stanovnika, raspoređenih u 5 naselja:

Donji Kneginec - 761
Gornji Kneginec - 1.664
Lužan Biškupečki - 429
Turčin - 957
Varaždin Breg - 1.448

Nakon što je Andrija II. Arpadović naslijedivši svog brata ipak postao hrvatsko – ugarski kralj, on 1209. godine gradu Varaždinu daje naslov slobodnog kraljevskog grada u kojoj spominje i kneginečku kulu pod nazivom «Kehne», od čega je i kasnije nastalo ime Kneginec. O tome kako se kneginečka kula našla u kraljevoj povelji i kako je on uopće bio upoznat s njenim postojanjem, svjedoče nam zanimljivi povijesni zapisi o događajima koji su se u 11. stoljeću odigrali na našem području.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

U Općini Gornji Kneginec radi nekoliko tvornica od kojih su najpoznatije: Ciglana "Dubravka" i tvornica čarapa "Ytres".

[uredi - уреди] Slavni ljudi

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Popis građevina koje se nalaze na Listi preventivno zaštićenih kulturnih dobara (sve u Gornjem Knegincu):

Sakralna građevina:

Crkva Sv. Marije Magdalene iz 15. stoljeća s kasnijim prigradnjama. U 17. stoljeću spominje se malo groblje oko crkve. Crkva je proširena (produžena) 1800. godine, a temeljito se obnavlja od 1967-69. godine. Zaštićena je 1966. godine.

Civilna građevina:

Kula Kehne (Andrijina kula). Pretpostavlja se da na spomenutom mjestu nije postojala samo kula već da je Kehne bio utvrđeni kaštel odnosno grad. Na prijelazu iz 18.u 19. stoljeće u pisanom obliku se spominje postojeća kula, ostaci zidova, ostaci još dviju kula i zidane kuće na četvrtom uglu kaštela. Zaštićena je 1966. godine. Župni dvor, izgrađen 1797. godine, temeljito obnovljen 70-ih godina 20. stoljeća. Zaštićen je 1966. godine. Spomen ploča NOB-a koja se nalazi na zgradi stare škole (danas dječji vrtić).

Arheološki lokaliteti:

arheološki lokalitet "Župna crkva Sv. Marije Magdalene" - gotički arhitektonski elementi (prozor) iz 15. stoljeća u sklopu barokne crkve. arheološki lokalitet "Andrijina kula" - srednjovjekovna kula na istaknutom brežuljku kao ostatak veće fortifikacije. arheološki lokalitet "Varaždin Breg" - otkriven 1960. godine prilikom iskopa današnjeg ribnjaka. Nađeni su kameni artefakti iz mlađeg kamenog ili bakrenog doba i naseobinska keramika iz mlađeg željeznog doba. arheološki lokalitet "Banjščina" - slučajni nalaz ostave srebrnog novca iz 1. stoljeća prije Krista, bez točnog mjesta nalaza.

Ostale sakralne građevine:

Kapelica Sv. Trojstva na Haliću, izgrađena oko 1870. godine. U kapelici se nalazi slika Majke Božje Vinske - ulje na limu. Kapelica Srca Isusova u Donjem Knegincu, izgrađena 1940. godine. Kapelica Sv. Ivana Nepomuka u Šmičkovcu, Gornji Kneginec, izgrađena 1923. g. Kapelica Sv. Križa u Lužanu Biškupečkom, izgrađena 90-ih godina. Kip Sv. Ane na križanju Malog i Dugog Vrha. (Klesani rad u stilu baroka, koji treba restaurirati.) Kip Sv. Ivana Nepomuka na križanju Topličke i Knegingradske ulice u G. Knegincu. Stari kip je demoliran 1965. godine, a krajem 90-ih postavljen je novi. Kip Sv. Križa u Lužanu Biškupečkom. Poznatije vinogradarske kurije:

Mali Vrh:

Horvatova kurija, stara oko 150 godina, obnovljena. Južno od kurije nekada se prostirao veliki posjed s gospodarskim građevinama (sačuvan silos) i ribnjakom. "Beli fratri" (bivša vila Hercezi), nalazi se nasuprot Horvatove kurije. Građevina je stara oko 300 godina. Prilikom obnove u unutrašnjosti je restaurirana i kapelica. Grimsova kurija, veća građevina, početkom 19. stoljeća u vlasništvu grofova Bombelles. U podrumu se nalazi preša iz 1823. godine. Na posjedu je i obnovljena zgrada vincilira. Antunovićeva kurija, građevina je obnovljena, nalazi se na skretanju prema Valdecovoj hiži. Valdecova hiža, na padini između Pintarićeve grabe i Malog Vrha. Vjerojatno je jedini izvorno sačuvani seljački posjed s kućom za stanovanje. Građevina se nalazi na osami u voćnjaku, a u blizini nema novoizgrađenih objekata. Ispred kuće su preša i manje gospodarske građevine. Prije 70 godina u kući osnovano vatrogasno društvo. Bilo bi poželjno sačuvati posjed u cjelosti i ne parcelirati ga. Kettigova kurija. U podrumu je preša iz 1880. godine. Vidakovićeva vila – (“Solarovo”), nalazi se pri Horvatovoj vili na odvojku za Pintarićevu grabu. Građevina je ruševna i neodržavana, ali nije napuštena, već se u njoj stanuje. Vila "Naš mir" (Bijeli dvori). Kurija prije kipa Sv. Ane; veća građevina. Vila Kralj (nekadašnje "Vis"-ove gorice). Početkom stoljeća pregrađena je i podignut je kat. Uz građevinu manja zelena površina. Magdićeva vila (nekad zgrada Fodor, kasnije Petrović). Obnovljena je u izvornom obliku i zadržana je stara preša. Valentekovićeva kurija. Manja građevina, stara preko 100 godina. Uz kuriju raste velika platana. Zgrada vincilira i gospodarski objekti su srušeni. Nekada je u objektu boravila Ivana Brlić-Mažuranić. Banjščina:

Ljetnikovac Kussy (Varteksov vinograd), obnovljen. Vila "Moj mir" iz 19. stoljeća. Vinogradarska kurija grofova Valenteković, ulaz na posjed kroz kameni portal s lavovima. Koradovica:

Vinogradska kuća Markich-Bužan (Pust-Stančić). Velika građevina, sačuvan drveni trijem (balkon). Glavić:

Vila "Dora" (Milković), izgrađena je između dva rata. Na nekadašnjem posjedu vile Bauer nalazi se bunar [[cara Josipa II.]] Bunar je po nalogu cara Josipa II, a za potrebe ondašnje austro-ugarske vojske 1774. godine izgradila talijanska obitelj Zirzoni. Nalazi se na približno 300 m nadmorske visine. Dubina bunara je 137 m, visina vodenog stupa je 80 m, temperatura vode zimi i ljeti 13oC, a voda je pitka. Bunar je pod zaštitom Općine.