Gorjani

From Wikipedia

Za ostala značenja v. Gorjani (razvrstavanje).

Gorjani
Županija	Osječko-baranjska
Broj stanovnika (2001.)	1.832
Površina	53 km ²
Naselja u sastavu općine	Gorjani, Tomašanci
Načelnik općine	Tomislav Stažić
Poštanski broj	31422 Gorjani
Gorjani Gorjani na karti Hrvatske

Gorjani su naselje i općina u Hrvatskoj. Nalazi se u Osječko-baranjskoj županiji.

[uredi - уреди] Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, općina Gorjani imala je 1.832 stanovnika, raspoređenih u 2 naselja:

Gorjani - 1.168
Tomašanci - 664

Naselje Gorjani se u pisanim dokumentima spominje 1244. godine. No, pri istraživanju povijesne građe u izradi elaborata za obnovu crkve pronađen je noviji podatak: Prema teoriji Ivana Kukuljevića Sakcinskog Gorjani se prvi put spominju 1201. godine.

U povijesnim dokumentima spominje se postojanje gradine - tvrđave u 12.stoljeću, a dominikanski samostan u 14. stoljeću. Turci su godine 1537. osvojili Gorjane, srušili sve zatečene objekte i gradili nove.

Iz turskog doba danas još stoji dio kule turskog bega Jahije. Godine 1837. župnik Filipović ostatke kule preuređuje u crkvu i dograđuje toranj sa zvonom. Danas je to crkva Sveta tri kralja. O njenoj prošlosti govori uklesani natpis: godine 1687. KUCHA TURSKA - GODINE 1837. BOXIA.

[uredi - уреди] Gospodarstvo

Mogućnosti za turizam su raznolike: šuma Sibik pogodna je za jednodnevni lov na fazane. Do lovačke kuće u šumi moguće je organizirati vožnju konjskom zapregom, konjima iz bogatog uzgoja Konjogojske udruge. Gater s veprovima omogućuje prikaz lova na divlje svinje. Boravak upotpunjuje ponuda slavonske kuhinje.

[uredi - уреди] Slavni ljudi

Imra Agotić
Nikola Gorjanski

[uredi - уреди] Spomenici i znamenitosti

Kapela Sv. tri Kralja u Gorjanima - kulturno-povijesni spomenik I. kategorije
Crkva sv. Jakoba u Gorjanima - kulturno povijesni spomenik II. kategorije (u crkvi na glavnom i desnom pobočnom oltaru su slike Izidora Kršnjavoga

, naručio đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Spomen ploča 1000 GODINA HRVATSKOG KRALJEVSTVA, podignuta na općinskoj zgradi u Gorjanima 1925. godine
Ljelje Gorjani - kulturno-povijesni spomenik proglašen od JAZU 1966. godine
Crkva svetog Ante Pustinjaka, Tomašanci - neevidentirani kulturno-povijesni spomenik

[uredi - уреди] Obrazovanje

[uredi - уреди] Kultura

Folkor Gorjana bogat je i zanimljiv. Treba istaći običaj ljelje koji potječe iz turskog doba, a legenda kaže: "Turci su zarobili sve muškarce, žene su se prerušile i sabljama oslobodile svoje momke i muževe." Za ovaj običaj oblače se posebne nošnje s raskošno urešenim muškim šeširima, a svaka djevojka nosi sablju.

Ova priča o turskim ljeljama je potpuno neutemeljena. Običaj ljelja zadire u najdalju povijest slavenstva, odnosno graniči s mitologijom. Ljelja je, prema etnologinji Mariji Novak, žena slavenskog boga Peruna...

Prof. dr. Marijana Gušić još 1966. godine u svom elaboratu o ljeljama izvlači zaključke o najstarijim tragovima ovog običaja među Slavenima.

Etnologinja Zorica Vitez (umjetnička direktorica Međunarodne smotre folklora u Zagrebu) također običaj ljelja ili kraljica smješta u najdublju povijest hrvatskog naroda.