Günter Grass
From Wikipedia
Rođen/a: | oktobar 16 1927. Danzig-Langfuhr, Slobodni grad Danzig |
---|---|
Profesija: | romanopisac |
Državljanstvo: | njemačko |
Književni period: | 1956 |
Književni debi: | Limeni bubanj |
Utjecaji: | Bocaccio, François Rabelais, Grimmelshausen, Cervantès, Voltaire, Denis Diderot Laurence Sterne, Goethe, Hölderlin, Friedrich Nietzsche, Georg Trakl, Ivan Gončarov, Theodor Fontane, Rainer Maria Rilke, Franz Kafka, Alfred Döblin, Albert Camus, Nouveau Roman, Vladimir Nabokov |
Utjecao/la na: | Gabriel García Márquez, Salman Rushdie, Haruki Murakami, John Irving, Philip Roth, Michel Tournier, Jose Saramago, António Lobo Antunes, Patrick Süskind |
Ginter Vilhelm Gras (nem. Günter Wilhelm Grass}, Gdanjsk, Poljska, 16. oktobra 1927) je nemački književnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1999. godine. Njegovo najpoznatije delo, Limeni doboš, pripada žanru magičnog realizma]]. Njegova dela često imaju snažnu socijalistički orijentisanu političku dimenziju. Gras je veliki pristalica Socijaldemokratske partije Nemačke. Kad je 2006. godine, posle decenija prikrivanja istine, priznao da je kao mladić poslednjih nekoliko meseci Drugog svetskog rata bio u elitnim nacističkim SS (SS) jedinicama, bilo je predloga da mu se Nobelova nagrada oduzme, što -- naravno -- nije moguće.
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Život
Ginter Gras je rođen u Dancigu (današnji Gdanjsk u Poljskoj) 16. oktobra 1927. godine, u porodici Vilija Grasa, nemačkog protestanta i Helene Knof Gras, katolkinje poljskog porekla. Gras je vaspitavan u duhu katoličanstva. Njegovi roditelji su u tadašnjoj gradskoj opštini Langfur posedovali piljarnicu i stan. Ima sestru koja je rođena 1930. godine.
Gras je u rodnom gradu završio osnovnu školu i gimnaziju. Volontirao je u podmorničkoj službi kako bi "izašao iz skučenosti koju je kao mladić osećao u roditeljskom domu". Godine 1942. pristupio je Rajsarbajtdinstu, a novembra 1944. Vafen SS-u. Gras se borio u Desetoj SS tenkovskoj diviziji Frundsberg od februara 1945. do 20. aprila 1945. godine kada je ranjen i prebačen u američki logor za ratne zarobljenike.
Od 1946. do 1947. godine radio je u rudniku i učio kamenorezački zanat. Nekoliko godina je studirao skulpturu i grafiku, prvo na Dizeldorfskoj umetničkoj akademiji, a zatim na Berlinskom fakultetu umetnosti. Pored toga bavio se pisanjem i često je putovao. Oženio se 1954. godine i od 1960. živi u Berlinu. Razveo se 1978. i ponovo se oženio naredne godine. Od 1983. do 1986. bio je na čelu Berlinske akademije umetnosti.
[uredi - уреди] Stvaralaštvo
Ginter Gras je široj čitalačkoj publici poznat kao autor romana Limeni doboš (Die Blechtrommel), objavljenog 1959. godine (po knjizi je snimljen film 1979). Zatim su usledila dela Mačka i miš (Katz und Maus, 1961), pa Pseće godine (Hundejahre, 1963), koja zajedno sa Limenim dobošem čine "Dancig trilogiju". Zajednička nit koja ih povezuje tiče se uspona nacizma i ratnog iskustva u jedinstvenoj kulturnoj sredini Danciga i ušća Visle. Roman Pseće godine, koji mnogi smatraju nastavkom Limenog doboša, opisuje prostorno izmešane etnicitete i složenu istorijsku pozadinu.
Gras je dobio mnoštvo međunarodnih nagrada, a 1999. godine primio je najviše književno priznanje: Nobelovu nagradu za književnost. Njegova književnost se obično svrstava u umetnički pokret Vergangenheitsbewältigung, što grubo prevedeno znači "sporazumevanje sa prošlošću".
Gras se 2002. godine vraća u sam vrh svetske knjiženosti knjigom Hodom raka (Im Krebsgang). Ova novela, čiji se glavni likovi prvo pojavljuju u Mački i mišu, smatra se Grasovim najuspešnijim delom.
Godine 2006. objavio je autobiografiju pod naslovom Ljušteći luk (Beim Häuten der Zwiebel).
[uredi - уреди] Najvažnija dela
- Die Vorzüge der Windhühner (poems, 1956)
- Die bösen Köche. Ein Drama (play, 1956)
- Hochwasser. Ein Stück in zwei Akten (play, 1957)
- Onkel, Onkel. Ein Spiel in vier Akten (play, 1958)
- Danziger Trilogie
- Die Blechtrommel (1959)
- Katz und Maus (1961)
- Hundejahre (1963)
- Gleisdreieck (poems, 1960)
- Die Plebejer proben den Aufstand (play, 1966)
- Ausgefragt (poems, 1967)
- Über das Selbstverständliche. Reden - Aufsätze - Offene Briefe - Kommentare (speeches, essays, 1968)
- Örtlich betäubt (1969)
- Aus dem Tagebuch einer Schnecke (1972)
- Der Bürger und seine Stimme. Reden Aufsätze Kommentare (speeches, essays, 1974)
- Denkzettel. Politische Reden und Aufsätze 1965-1976 (political essays and speeches, 1978)
- Der Butt (1979)
- Das Treffen in Telgte (1979)
- Kopfgeburten oder Die Deutschen sterben aus (1980)
- Widerstand lernen. Politische Gegenreden 1980–1983 (political speeches, 1984)
- Die Rättin (1986)
- Zunge zeigen. Ein Tagebuch in Zeichnungen (1988)
- Unkenrufe (1992)
- Ein weites Feld (1995)
- Mein Jahrhundert (1999)
- Im Krebsgang (2002)
- Letzte Tänze (poems, 2003)
- Beim Häuten der Zwiebel (2006)
- Dummer August (poems, 2007)
[uredi - уреди] Spoljašnje veze
- Biografije nobelovaca - Ginter Gras ((en)) ((fr)) Template:De Template:Sv
1901. Sully Prudhomme | 1902. Theodor Mommsen | 1903. Bjørnstjerne Bjørnson | 1904. Frédéric Mistral & José Echegaray y Eizaguirre | 1905. Henryk Sienkiewicz | 1906. Giosuè Carducci | 1907. Rudyard Kipling | 1908. Rudolf Eucken | 1909. Selma Lagerlöf
1910. Paul von Heyse | 1911. Maurice Maeterlinck | 1912. Gerhart Hauptmann | 1913. Rabindranath Tagore | 1915. Romain Rolland | 1916. Verner von Heidenstam | 1917. Karl Adolph Gjellerup & Henrik Pontoppidan | 1919. Carl Spitteler
1920. Knut Hamsun | 1921. Anatole France | 1922. Jacinto Benavente | 1923. William Butler Yeats | 1924. Władysław Reymont | 1925. George Bernard Shaw | 1926. Grazia Deledda | 1927. Henri Bergson | 1928. Sigrid Undset | 1929. Thomas Mann
1930. Sinclair Lewis | 1931. Erik Axel Karlfeldt | 1932. John Galsworthy | 1933. Ivan Aleksejevič Bunjin | 1934. Luigi Pirandello | 1936. Eugene O'Neill | 1937. Roger Martin du Gard | 1938. Pearl S. Buck | 1939. Frans Eemil Sillanpää
1944. Johannes Vilhelm Jensen | 1945. Gabriela Mistral | 1946. Hermann Hesse | 1947. André Gide | 1948. Thomas Stearns Eliot | 1949. William Faulkner
1950. Bertrand Russell | 1951. Pär Lagerkvist | 1952. François Mauriac | 1953. Winston Churchill | 1954. Ernest Hemingway | 1955. Halldór Laxness | 1956. Juan Ramón Jiménez | 1957. Albert Camus | 1958. Boris Pasternak | 1959. Salvatore Quasimodo
1960. Saint-John Perse | 1961. Ivo Andrić | 1962. John Steinbeck | 1963. Giorgos Seferis | 1964. Jean-Paul Sartre | 1965. Mihail Aleksandrovič Šolohov | 1966. Shmuel Yosef Agnon, Nelly Sachs | 1967. Miguel Ángel Asturias | 1968. Yasunari Kawabata | 1969. Samuel Beckett
1970. Aleksandar Isajevič Solženjicin | 1971. Pablo Neruda | 1972. Heinrich Böll | 1973. Patrick White | 1974. Eyvind Johnson & Harry Martinson | 1975. Eugenio Montale | 1976. Saul Bellow | 1977. Vicente Aleixandre | 1978. Isaac Bashevis Singer | 1979. Odiseas Elitis
1980. Czesław Miłosz | 1981. Elias Canetti | 1982. Gabriel García Márquez | 1983. William Golding | 1984. Jaroslav Seifert | 1985. Claude Simon | 1986. Wole Soyinka | 1987. Joseph Brodsky | 1988. Naguib Mahfouz | 1989. Camilo José Cela
1990. Octavio Paz | 1991. Nadine Gordimer | 1992. Derek Walcott | 1993. Toni Morrison | 1994. Kenzaburo Oe | 1995. Seamus Heaney | 1996. Wisława Szymborska | 1997. Dario Fo | 1998. José Saramago | 1999. Günter Grass
2000. Gao Xingjian | 2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul | 2002. Imre Kertész | 2003. J. M. Coetzee | 2004. Elfriede Jelinek | 2005. Harold Pinter| 2006. Orhan Pamuk