Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Uttar Pradesh - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Uttar Pradesh

From Wikipedia

Utar Pradeš
Utar Pradeš
Država: Indija
Glavni grad: Laknau
Površina: 238.566 km²
Stanovništvo: 166.052.859 (2001)
Gustina stanovništva: 721 stan./km²
Jezik: hindi i urdu
Religija:
Veb-sajt: www.upgov.nic.in
Mapa
Položaj Utar Pradeša u Indiji

Utar Pradeš je država Indije sa najviše stanovnika. Nalazi se u gusto naseljenoj i plodnoj niziji Ganga. Graniči sa Nepalom i sa indijskim državama Utarančal, Himačal Pradeš, Harajana, Delhi, Radžastan, Madja Pradeš, Čatisgar, Džarkand i Bihar. Glavni grad je Laknau. Drugi značajni gradovi su Alahabad, Agra, Matura, Aligarh, Varanasi, Kanpur i Gorakpur. Utar Pradeš ima 166 miliona stanovnika i predstavlja najnaseljeniju državu Indije. Više stanovnika od Utar Pradeša imaju samo Kina,SAD, Indonezija i Brazil. Službeni jezik je hindi, a urdu je drugi jezik.

Varanasi se nalazi na reci Gang i privlači hiljade hinduskih hodočasnika svake godine
Varanasi se nalazi na reci Gang i privlači hiljade hinduskih hodočasnika svake godine

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Istorija

Utar Pradeš je značajan za istoriju hinduizma, kao i za istoriju antičke Indije. Onaj ko je kontrolisao Utar Pradeš kontrolisao je veliki deo Indije. Prvi arijski narodi su stigli 2.000. pre Hrista. To je bila vedska faza indijske civilizacije . Područje se zvalo Arijavarta ( arijska zemlja ) ili Baratvarša (kraljevstvo Barata, važnog arijskog kralja). Posle toga Arijci su se selili u druge delove Indije i došli su do Kerale i Šri Lanke. Antičko hindusko kraljevstvo Kosale u Ajođi tu je bilo locirano, i tu je vladao Rama iz Ramajane, a Krišna je rođen u tom području u Maturi. Mahabharata ratovi su se dešavali između Utar Pradeša i Delhija. Kasnije je bio u sastavu Maurija carstva, Gupta carstva i Kušanskog carstva. Posle muslimanskih invazija i pada Radžputa različiti muslimanski sultanati su vladali iz Delhija. Utar Pradeš postaje srce Mogulskog carstva posle osvajanja Indije od strane Babura 1526. Agra i Fatehpur Sikri su bili glavni gradovi tokom vlasti velikog mogulskog cara Akbara Velikog. Laknau su osnovali muslimanski navabi u 18. veku. Moguli su vladali gotovo celim Indijskim potkontinentom. Kad se raspadalo Mogulsko carstvo Utar Pradeš je bio njihova zadnja teritorija. Tokom druge polovine 18. veka Britanci ovladavaju područjem. Utar Pradeš je odigrao centralnu ulogu u indijskoj borbi za nezavisnost. Iz grada Alahabada potiče 5 indijskih predsednika vlade: Džavaharlal Nehru, Indira Gandi, Bahadur Šastri, Višvanat Pratap Sing i Radživ Gandi. Od Utar Pradeša se 2000. otcepio deo Utarančal, koji je postao nova indijska država.

Tadž Mahal u Agri je najpoznatiji spomenik Indije
Tadž Mahal u Agri je najpoznatiji spomenik Indije

[uredi - уреди] Geografija

Sastoji se od tri različita geografska regiona

  1. Himalaja na severu, gde je planinski teren. Većina toga područja je postala deo Utaranašala
  2. Nizija Ganga u centru, sa jako plodnim aluvijalnim tlom
  3. Vindija planine i visočje na jugu

Klima je tropska monsumska, ali postoje razlike zavisno o nadmorskoj visini

[uredi - уреди] Regioni, distrikti

Sastoji se od 70 distrikata, koji su grupirani u 17 većih administrativnih jedinica. Utar Pradeš se sastoji od Doab regiona, koji ide duž zapadne granice od severa do juga, Rohilkand je na severu, Avad je u centru, a Bagelkand i Bundelkand su na jugu, a jugozapadni deo se naziva Purvanšal.

Image:Physiographic map.jpg
Fizičkogeografska mapa Utar Pradeša

[uredi - уреди] Ekonomija i turizam

Utar Pradeš ima jako plodnu zemlju. U stočarstvu čini 78% stočarstva Indije. Tu se proizvodi 47% indijske proizvodnje krumpira, 45% šećerne repe, 38% pšenice, 30% šećera, 20% duvana. Utar Pradeš privlači jako mnogo turista. Ogroman broj turista dolazi da poseti Tadž Mahal u Agri. U Agri je značajna turistička atrakcija tvrđava Agra, a poznat je i Akbarov glavni grad Fatepur Sikri kraj Agre. Milioni turista i hodočasnika posećuje Alahabad, Varanasi i Haridvar, koji se smatraju najsvetijim mestima Indije. Varanasi se smatra drugim najstarijim gradom sveta nakon Jerusalima. Poznat je po svojim stepenicama kraj reke Gang, koja su stalno popunjena ljudima, koji uranjaju u svetu reku Gang. Na oko 13 km od Varanasija nalazi se Sarnat, gde je Buda održao prvu propoved nakon prosvetlenja. Zbog toga je to mesto hodočašća za budiste. U Sarnatu se nalazi i Ašokina stupa.

[uredi - уреди] Najveći gradovi

(Prema popisu iz 2001.)

Grad Stanovnika
Kanpur 2.532.138
Laknau 2.207.340
Agra 1.259.979
Varanasi 1.100.748
Mirut 1.074.229
Alahabad 990.298
Gaziabad 968.521
Barejli 699.839
Aligar 667.732
Moradabad 641.240
Gorakpur 624.570

[uredi - уреди] Vanjski linkovi

Države i teritorije Indije Flag of India
Države: Andhra PradeshArunachal PradeshAssamBiharChhattisgarhGoaGujaratHaryanaHimachal PradeshJammu i KashmirJharkhandKarnatakaKeralaMadhya PradeshMaharashtraManipurMeghalayaMizoramNagalandOrissaPunjabRajasthanSikkimTamil NaduTripuraUttarakhandUttar PradeshZapadni Bengal
Unijske teritorije: Andamanski i Nikobarski OtociChandigarhDadra i Nagar HaveliTeritorij nacionalnog glavnog grada DelhiDaman i DiuLakshadweepPondicherry
Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com