Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Andhra Pradesh - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Andhra Pradesh

From Wikipedia

Andra Pradeš
Andra Pradeš - ఆంధ్ర ప్రదేశ్
Država: Indija
Glavni grad: Hajderabad
Površina: 275.068 km²
Stanovništvo: 75.727.000 (2001)
Gustina stanovništva: 275 stan./km²
Jezik: telugu , urdu
Religija:
Veb-sajt: www.aponline.gov.in
Mapa
Položaj  Andra Pradeša u Indiji


Andra Pradeš je savezna država Indije sa površinom od 275.068 km² i 75.727.000 stanovnika (stanje: 1. jan. 2001). Nalazi se u južnoj Indiji i graniči se sa Maharaštrom, Čatisgarom i Orisom na severu, Bengalskim zalivom na istoku, Tamil Naduom na jugu i Karnatakom na zapadu. Četvrta je država u Indiji po površini i peta po stanovništvu. U Tirupatiju se nalazi čuveni hinduski Venkatesvara hram.

[uredi - уреди] Regioni

Andra Pradeš se da podeliti na tri regiona: Kosta, Telengana i Rajalasema. Kosta je obalni pojas između Istočnih Gata i Bengalskog zaliva. Telangana je zapadno od Gata na Dekanu. Reke Godavari i Krišna izviru na Zapadnim Gatima od Karnatake i Maharaštre i teku kroz Telanganu prema Bengalskom zalivu, gde formiraju zajedničku deltu. Rajalasema leži jugoistočno na visoravni Dekan u bazenu reke Pener. Od Telangane je razdvojena planinama Eramalama, a od Koste razdvojena je Istočnim Gatima. Reke Krišna i Godavari zajedno natapaju hiljade kvadratnih kilometara i time čine jedno od najplodnijih područja Indije.

[uredi - уреди] Ekonomija

Poljoprivreda je glavni izvor prihoda: dve velike reke Godavari i Krišna teku kroz Andra Pradeš, pa omogućuju navodnjavanje. Od kultura gaji se pirinač, šećena trska, pamuk i duvan. Zbog navodnjavanja Andra Pradeš proizvodi mnogo pirinača, pa je nazivaju indijska posuda pirinča. Andra Pradeš je zauzela petu poziciju u Indiji u izvozu IT sektora. Andra Pradeš je bogata mineralima, a proizvodi i 11% električne struje u Indiji.

[uredi - уреди] Istorija

Epovi kao Mahabharata i Ramajana potvrđuju da je i u antici tu postojala civilizacija. Tokom Maurja carstva Andra je postojala kao posebna država na jugu Indije. Imala je 30 utvrđenih gradova i navodno milion pešaka. Kraljevstvo je bilo uspostavljeno u dolini reke Godavari. Andra je za vreme Ašoke bila pod njegovom vlašću. Padom Maurja carstva dinastija Satavana je vladala 565 godina od 2. veka pre Hrista do 2.

Distrikti Andra Pradeša
Distrikti Andra Pradeša

veka posle Hrista. Padom Satavana stvorilo se mnoštvo malih kraljevstava. Od 624. do 1323. lokalni telugu jezik postaje književni i zamenjuje dotad dominantni sanskrit i prakrit. Zbog toga Andra postiže svoj vlastiti identitet. Androm su vekovima vladale Zapadne i Istočne Čalukje, pa Raštrakute i rane Čole. Posle toga dolazi Kakatija period u 12. i 13. veku .To je bio jedan od najsjajnijih perioda telugu istorije, jer je celo područje gde se govorilo telugu došlo pod vlast kralja, koji je govorio i podržavao književnost na telugu jeziku. Kakatija hramovi su uglavnom bili posvećeni Šivi. Koristili su Čalukja stil arhitekture i naptravili su poznate hramove u Hanmakondi i Ramapa hram blizu Varangala. Dolazi period muslimanske invazije u 14. veku i Andra dolazi pod kontrolu Delhijskog sultanata 1323. Zadnje hindusko carstvo Vidžajanagar carstvo obuhvatalo je većinu Andra Pradeša i Karnatake. Andra Pradeš je od 1336. do 1450. bio u sastavu toga carstva. Jedna muslimanska dinastija je vladala od 16. veka do kraja 17. veka. Mogulski car Aurangzeb zauzima Golkondu 1687., a posle njegove smrti 1707. mogulska moć slabi. Posle toga u području jača moć Britanska istočnoindijska kompanija i Francuza. Tokom 17. veka Britanci zauzimaju obalni pojas Andra Pradeša. mini|desno| Andra Pradeš je bila prva država unutar nezavisne Indije, koja je formirana na lingvističkoj bazi. Postojali su jaki zahtevi u područjima okolnih indijskih država u kojima se govorilo telegu da postanu deo Andra Pradeša. Posle duge borbe, u kojoj je bilo i izgubljenih života 1956. Andra Pradešu su priključeni okolni distrikti u kojima se govori telegu. Međutim u pripojenim područjima stvorio se pokret koji zahteva posebnu državu za ta područja.

Države i teritorije Indije Flag of India
Države: Andhra PradeshArunachal PradeshAssamBiharChhattisgarhGoaGujaratHaryanaHimachal PradeshJammu i KashmirJharkhandKarnatakaKeralaMadhya PradeshMaharashtraManipurMeghalayaMizoramNagalandOrissaPunjabRajasthanSikkimTamil NaduTripuraUttarakhandUttar PradeshZapadni Bengal
Unijske teritorije: Andamanski i Nikobarski OtociChandigarhDadra i Nagar HaveliTeritorij nacionalnog glavnog grada DelhiDaman i DiuLakshadweepPondicherry
Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com