Thomas Hobbes

From Wikipedia

Zapadna filoozofija Filozofija 17. vijeka (Moderna filozofija)
Thomas Hobbes
Ime:	Thomas Hobbes
Rođenje:	5. april 1588(1588-04-05) Malmesbury, Wiltshire, Engleska
Smrt:	4. decembar 1679 (starost 91) Derbyshire, Engleska
Škola/Tradicija:	društveni ugovor, realizam
Interesovanja:	politička filozofija, historija, etika, geometrija
Centralne ideje:	suvremeni osnivač teorije društvenog ugovora; život u prirodnom stanju je "usamljen, jadan, ružan, nasilan i kratak"
Uticaj od:	Platon, Aristotel, Tukidid, Tacit, Galileo, Niccolò Machiavelli, René Descartes, Grotius, Selden
Uticaj na:	Joseph Butler; sva kasnija zapadna politička filozofija; sociologija: Ferdinand Tönnies

Thomas Hobbes (Malmesbury, Wiltshire, 5. travnja 1588. - Hardwick Hall, Derbyshire, 4. prosinca 1679.) je bio engleski filozof.

Bio je filozof koji je tvorac teorije društvenog ugovora. Njegovo najpoznatije djelo je "Levijatan" (Leviathan). U tom djelu on iznosi doktrinu modernih prirodnih prava. On je tvrdio da je prirodno stanje "rat svih protiv svih" i koristio je izreku "čovjek je čovjeku vuk".

Hobbes ostaje stalno bitan, njegova strogo minimalna metafizika (materijalizam) i etika (vrsta egoizma), i njegova netrepeljivost prema teoriji koje se ne suočava neposredno s osnovnim istinama, čine ga stalnim uzorom za skeptične i pragmatične filozofe.

Sadržaj/Садржај 1 Postanak države 2 Racionalna spoznaja 3 Relevantni članci 4 Vanjske poveznice

[uredi - уреди] Postanak države

U svom je dugom životnom vijeku Hobbes bio svjedokom svih onih burnih povijesnih događaja koji su potresali Englesku sredinom 17. stoljeća. Upravo zato u središtu njegova interesa i jesu problemi čovjeka i društva. Nasuprot srednjovjekovnim teološkim shvaćanjima Hobbes daje objašnjenje koje proizlazi od čovjekove nagonske, ali i razumne prirode. Država nije božanska tvorevina, nego rezultat društvenog ugovora. Tezom o nepovredivosti apsolutne vlasti suverena Hobbes izražava interese i potrebe onog dijela engleske buržoazije koji u tom razdoblju povijesti treba jaku državnu vlast.

Svojim tjelesnim i duhovnim sposobnostima ljudi su približno jednaki, te nitko ne može računati na kakvu trajnu prednost. Stoga ako u prirodnom stanju dva čovjeka žele istu stvar, oni se u svom nagonu za samoodržanjem nužno sukobljavaju. Iz straha svatko onda nastoji preduhitriti druge i ima prirodno pravo na to. Dok nema zajedničke vlasti i zakona, ljudi se nalaze u ratu svaki protiv svakoga. Posljedica toga jest nedostatak svake poduzetnosti i radinosti, te je život bijedan, surov, kratak. Strah od smrti čini ljude sklonima miru i spremnima da se odreknu svog prirodnog prava na sve, uz uvjet da to isto učine i drugi i da svoju vlast prenesu na pojedinca ili skupinu ljudi. Društvenim ugovorom svladavaju tako ljudi nedostatke prirodnog stanja. Država je mnoštvo razumom ujedinjeno u jednu ličnost.

[uredi - уреди] Racionalna spoznaja

Početno empirističko gledište Hobbes je, u skladu s matematičkim duhom znanosti onog vremena, racionalistički dopunio. Filozofiju je zato odredio kao racionalnu spoznaju posljedica i uzroka - i obrnuto: uzroka i posljedica. Racionalna mu spoznaja znači računanje: zbrajanje i oduzimanje. Predmet filozofije je svako tijelo, država i čovjek.

[uredi - уреди] Relevantni članci

• Racionalizam
• Filozofija
• Novovjekovna filozofija

[uredi - уреди] Vanjske poveznice

• Hobbes na internetskoj enciklopediji filozofije
• Hobbes
• Hobbes na stranici o povijesti ekonomskog mišljenja
• Kratka biografija Sveučilište Oregon State
  • Kratki život Thomasa Hobbesa, 1588-1679 John Aubrey
• Levijatan Sveučulište Adelaide
• Levijatan na Project Gutenberg