Baskija
From Wikipedia
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski. Za Autonomnu zajednicu Španjolske, Baskiju, pogledajte članak Baskija (autonomna zajednica). Za francuski dio Baskije pogledajte članak Sjeverna Baskija.
|
||||
Jezici | baskijski, španjolski, francuski | |||
Glavni grad | Pamplona | |||
Nezavisnost | Nije nezavisna država | |||
Površina - Ukupno - % voda |
20 947,2 km² - |
|||
Stanovništvo - Ukupno - Gustoća stanovništva |
|
|||
Valuta | Euro | |||
Vremenska zona | UTC +1, ljeti +2 |
Sadržaj/Садржај |
[uredi - уреди] Povijest
Baskija je kontinuirano naseljena od kasnog palelozoika. Za vrijeme Rimskog Carstva Baskija je bila podjeljena između različitih plemena i činila je veću etničku cjelinu zajedno sa Akvitanijom u današnjoj južnoj Francuskoj.
Rimsko prisustvo se primjećuje jedino u cestovnoj mreži i nekoliko manjih gradova. Pamplona je osnovana od strane rimskog generala Pompeja koji ju je koristio za njegove kampanje protiv Sertoriusa.
Sredinom 3. stoljeća, Baski na obije strane Pireneja revoltiraju protiv Rimljana i njihovi teritoriji postaju više manje nezavisni.
Na sjeveru kneževina Vasconia uspješno se odbranjuje od Vizigotskih napada. Borbe između Maura, Akvitanije i Franaka dovode nezavisnost Vasconia do kraja i ona biva anektirana od strane Franaka.
Na jugu, kraljevina Pamplona, kasnije Navara obuhvaća djelove Baskije i južno i sjeverno od Pireneja. Kraljevina doživljava svoj vrhunac za vrijeme Sanche III (985. - 1035.). U to vrijema Navara obuhvaća gotovo cjelu Baskiju, Kastiliju i Aragon.
[uredi - уреди] Vlada
Baskija je povijesna regija i nema političko tijelo koje upravlja cijelim teritorijem.
[uredi - уреди] Političke podjele
Prema baskijskim tradicijama Baskija je podjeljena na sedam tradicionalnih regija. Četri južne regije formiraju južnu zonu (Baskijski: Hegoalde) dok tri sjeverna formiraju sjevernu zonu (Baskijski: Iparralde). Sjeverna zona administrativno pripada Francuskoj dok južna zona administrativno pripada Španjolskoj.
Španjolska Baskija je administrativno podjeljena u dva dijela. Prvi dio čini Baskijska zemlja, administrativna regija koja zahvaća regije Araba, Gipuzkoa i Bizkaia. Glavni grad ovog administrativnog tijela nalazi se u Gasteizu (španjolski: Vitoria). Drugi dio španjolske Baskije čini Naffaroa (španjolski: Navarra) koji zahvaća regiju Nafarroa. Ova podjela španjolskog dijela Baskije na dva dijela je osuđena od strane baskijskih nacionalista ali ima podršku stanovništva u Nafarroi.
Oba dijela uživaju visok stupanj autonomije. Zdravstvo, školstvo, gospodarstvo i socijalni pitanja se nalaze u nadležnosti Baskijske zemlje i Naffaroe. Za razliku od ostalih autonomnih regija u Španjolskoj ove dvije regije vrše i ubiranje i administraciju poreza. Baskijska zemlja također ima u nadležnosti i vlastite policijske snage.
Francuska Baskija se nalazi u departmanu Pyrénées-Atlantiques, koji se nalazi u Akvitaniji. Pored tri baskijske provincije Pyrénées-Atlantiques sadrži i dijelove bez baskijskog stanovništva. Baskijski nacionalisti predlažu podjelu ove administrativne jedinice na dva dijela gdje bi jedan dio bio čisto baskijski. Pored baskijskog i francuskog, i gaskonski je službeni jezik u Pyrénées-Atlantiques. Za razliku od baskijskih regija u Španjolskoj, Pyrénées-Atlantiques ne uživa neku veću autonomiju u odnosu na središnju vlast u Parizu.
[uredi - уреди] Južna zona
- Araba
- Gipuzkoa
- Nafarroa (španjolski: Navarra)
- Bizkaia (španjolski: Vizcaya)
[uredi - уреди] Sjeverna zona
- Behe Nafarroa (francuski: Basse-Navarre)
- Lapurdi
- Zuberoa
[uredi - уреди] Geografija
Regija | Površina (km2) | Glavni grad | Broj općina |
---|---|---|---|
Baskija | 20.947,2 | Pamplona | 683 |
Araba | 3.316,9 | Gasteiz | 53 |
Bizkaia | 2.236,7 | Bilbao (baskijski: Bilbo) | 112 |
Gipuzkoa | 1.980,3 | San Sebastian (baskijski: Donostia) | 88 |
Lapurdi | 855,7 | Baiona | 41 |
Nafarroa Beherea | 1.322,1 | Donibane Garazi | 74 |
Nafarroa Garaia | 10.421,0 | Pamplona (baskijski: Iruñea) | 272 |
Zuberoa | 814,5 | Maule | 43 |
[uredi - уреди] Gospodarstvo
[uredi - уреди] Stanovništvo
Prema popisima iz 1999. i 2001. godine Baskija ima 2 902 962 stanovnika. Južni dio je pretežno naseljen Baskima i Španjolcima dok je sjeverni dio naseljavaju Baski i Francuzi.
Regija | Godina popisa | Broj stanovnika | Broj stanovnika (u %) | Gustoća | Muškarci | Žene |
---|---|---|---|---|---|---|
Baskija | 20011 | 2.902.962 | 100% | 138,6 | 1.421.132 | 1.481.830 |
Araba | 2001 | 287.928 | 9,9 | 86,8 | 142.892 | 145.036 |
Bizkaia | 2001 | 1.123.002 | 38,7 | 502,1 | 545.744 | 577.258 |
Gipuzkoa | 2001 | 673.563 | 23,2 | 340,1 | 330.288 | 343.275 |
Lapurdi | 1999 | 219.029 | 7,6 | 256,0 | 103.548 | 115.481 |
Nafarroa Beherea | 1999 | 28.076 | 1,0 | 21,2 | 14.210 | 13.866 |
Nafarroa Garaia | 2001 | 555.829 | 19,2 | 53,3 | 276.629 | 279.200 |
Zuberoa | 1999 | 15.535 | 0,5 | 19,1 | 7.821 | 7.714 |
[uredi - уреди] Kultura
[uredi - уреди] Poveznice
- Baski
- Baskija (autonomna zajednica)
- Sjeverna Baskija
- Baskijski jezik
- Pyrénées Atlantiques