Bertrand Russell
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bertrand Arthur William Russell | |
---|---|
rođen: | 18. maj 1872. Trelleck, Velika Britanija |
preminuo: | 2. februar 1970. Penrhyndendraethe, Velika Britanija |
Bertrand Arthur William Russell (Bertrand Artur Vilijam Rasel; Trelleck, 18. maj 1872. - kraj Penrhyndendraethea, 2. februar 1970.), engleski, filozof, matematičar i društveni reformator
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Na Trinity Collegeu u Cambridgeu studirao je filozofiju i matematiku, gdje po završetku studija 1895. počinje univerzitetsku karijeru, ali je 1916. udaljen zbog borbene proturatne agitacije, a 1918. je iz istog razloga zatvoren na šest mjeseci. Potomak je ugledne plemićke obitelji, ali ubrzo i sam stiče glas slobodnog mislioca, pacifista, kritičara građanskog morala i borca za ljudsku jednakost. Politički se angažira na lijevom krilu laburističke stranke, ali na zastupničkim izborima 1922. i 1923. nema uspjeha. Od 1938. do 1944. predavao je na različitim univerzitetima u SAD-u, a tek je 1944. ponovno izabran za profesora na Trinity Collegeu. I nakon Drugog svjetskog rata nastavlja s političkim aktivnošću humanista: bori se protiv "ludila hladnog rata", predsjedava "Međunarodnom sudu za utvrđivanje ratnih zločina u Vijetnamu", pa je u 89. godini drugi put zatvoren kao vođa i sudionik antinuklearnih demonstracija. Godine 1950. dobio je Nobelovu nagradu za književnost. Njegovo prvo filozofsko zanimanje vezano je uz matematički prilaz filozofije, a iz te faze proizašlo je monumentalno djelo "Principia mathematica" nastalo u suradnji s A. N. Whiteheadom, koje je obojici autora donijelo svjetsku slavu i postalo ishodište novog smjera u filozofiji i matematici. Već 1901. istaknuo se kao briljantan logičar, uočivši paradoks koji je proizlazio iz petog aksioma Fregeove logičke analize aritmetike (Russellov paradoks, također, paradoks berberina je jedan od poznatijih paradoksa koji se bavi teorijom skupova). U svojoj konkretnoj društvenoj borbi decidirani je kritičar svake dominacije, proizlazila ona iz vlasništva, države ili iz međurasnih i međuspolnih odnosa.
[uredi] Glavna djela
- "Principia matematike"
- "Načela društvene obnove"
- "Uvod u matematičku filozofiju"
- "Osvajanje sreće"
- "Historija zapadne filozofije"
[uredi] Također pogledajte
- Filozofija
- Savremena filozofija
- Rusellov paradoks
- Paradoks berberina
[uredi] Vanjski linkovi
[uredi] Pisanja dostupna na internetu
- "Molitva slobodnog čovjeka"
- Jesam li ja ateista ili agnostik?
- Bertrand Russell ((en))
- Ikar: budućnost nauke
- Da li je religija pozitivno doprinijela civilizaciji?
- Ideje koje su naštetile čovječanstvu
- Pohvala ljenosti (1932)
- Govor prilikom dodjele Nobelove nagrade (1950)
- Političke ideje
- Problemi Kine
- Problemi filozofije
- Predloženi putevi do slobode (1918)
- 16 pitanja o atentatu (na predsjednika Kenedija)
- Analiza uma
- Šta je to agnostik?
- Zašto ja nisam krišćanin?
- "Elementi etike" (1910)
- Principi matematike (1903)
[uredi] Ostalo
- Društvo Bertranda Rasela
- Bertrand Rasel mirovna faundacija
- Biografija i citati Bertranda Rasela
- Raselova foto galerija
- Članak u Stanfordovoj enciklopediji filozofije
- Arhiva o Bertrandu Raselu
- Lista resursa
- Prvo reith predavanje (Real Audio)
- Encyclopaedia Britannica
1926: Deledda | 1927: Bergson | 1928: Undset | 1929: Mann | 1930: Lewis | 1931: Karlfeldt | 1932: Galsworthy | 1933: Bunin | 1934: Pirandello | 1936: O'Neill | 1937: Gard | 1938: Buck | 1939: Sillanpää | 1944: Jensen | 1945: G.Mistral | 1946: Hesse | 1947: Gide | 1948: Eliot | 1949: Faulkner | 1950: Russell |