Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Vadodara - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Vadodara

From Wikipedia

Vadodara ili Baroda je grad u indijskoj državi Gudžarat. Ima 1,729 miliona stanovnika po proceni iz 2005. Poznat je kao kulturna prestolnica Gudžarata.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Istorija

Vadodara se spominje kao Vadapadraka u jednoj povelji iz 812. Vođa Marata Piladži Gekvar je 1721. osvojio grad, koji je pre toga bio pod mogulskom vlašću. Gekvar je dao grad kao feud Pešvi, nominalnom vođi carstva Marata. Posle poraza Marata od Afganistanaca u trećoj bici kod Panipata 1761. oslabila je vlast Marata, pa je Gekvad maharadža vladao Vadodarom sve do indijske nezavisnosti. Britanska istočnoindijska kompanija je intervenisala 1802. kad je vlast maharadže bila ugrožena. Britanci su sa maharadžom sklopili sporazum, po kome maharadža priznaje britanski suverenitet, a Britanci njemu lokalnu autonomiju i nezavisnost od carstva Marata. Maharadža Sajadžirao je vladao od 1875. do 1939. i mnogo je modernizovao Barodu. Uveo je obavezno obrazovanje, biblioteku, univerzitet. Osim toga u njegovo doba osniva se tekstilna industrija. Kada je Indija postala nezavisna zadnji maharadža od Barode ujedinio se sa Indijom.

Njaj Mandir
Njaj Mandir

[uredi - уреди] Kultura

Vadodara je jedan od indijskih kozmopolitskih gradova. U Vadodari se nalazi Muzej maharadže Fateha Singa i umetnička galerija koji imaju umetnine iz cele Indije i sveta. Najveći gradski festival se održava u oktobru, kada se provode mnoge noći na ulicama punim plesa i muzike. Maharadža Sajadžirao univerzitet je jedini univerzitet samo na engleskom jeziku u celom Gudžaratu. Na univerzitetu se govori samo engleski, ali u samom gradu najviše se govori marati jezikom.

[uredi - уреди] Ekonomija

Najveće industrije u Vadodari su petrohemijska industrija, farmaceutska, proizvodnja plastike, mašinska i tekstilna. Otkriće nafte i gasa u blizini Vadodare doprinelo je industrijskom razvoju. Rafinerija Gudžarat je osnovana 1965. Osnivanjem rafinerije dolazi do nagloga industrijskoga razvoja. Predstavljala je osnovnu industriju za mnoge druge fabrike. U blizini rafinerije podignute su fabrike veštačkih đubriva i mnoštvo drugih fabrika iz oblasti hemijske industrije. Industrijalizacija Vadodare privukla je mnoštvo sitnijih poduzetnika.

[uredi - уреди] Spoljašnje veze

Wikimedia Commons logo
Wikimedija Ostava Još multimedijalnih fajlova dobićete ako pratite link Vadodara


Milionski gradovi u Indiji Flag of India
AgraAhmedabad • Alahabad • Amricar • Asansol • Bangalor • Bopal • Čenaj • Koimbator • Delhi • Danbad • Faridabad • Hajderabad • Indor • Džabalpur • Džajpur • Džamšedpur • Kanpur • Kočin • Kolkata • Laknau • Ludijana • Madura • Mirut • Mumbaj • Nagpur • Našik • Patna • Puna • Radžkot • SuratVadodaraVaranasi • Vidžajavada • Vizagapatnam
Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com