Gagauzija
From Wikipedia
|
|||
 |
|||
| Glavni grad | Comrat |
||
| Najveći grad | Comrat | ||
| Služebni jezici | gagauški, moldovski i ruski | ||
| Vlada
Guverner Predsjednik Narodne skupštine |
Autonomna regija Moldove Georgij Tabunšik Stepan Esir |
||
| Površina | 1.832 km²
707 mi² |
||
| Stanovništvo | 155.700 (2006) [1] | ||
| Gustoća stanovništva | 85/km² | ||
| Nastala | 23.4. 1994. | ||
| Himna | Gagauziya Milli Marşı | ||
| Državna vjera | pravoslavlje | ||
| Valuta | Moldavski lej | ||
Gagauzija (Gagauziya ili Gagauz-Yeri na gagauškom, Găgăuzia na moldovskom i Гагаузия na ruskom) je skraćeni naziv za autonomnu regiju u Moldovi. Pun službeni naziv je Teritorijalna autonomna jedinica Gagauzija (moldovski: Unitatea Teritorială Autonomă Găgăuzia).
Gagauzija je ime dobila po Gagauzima, etničkoj grupi turskog porijekla i pravoslavne vjere koje je Rusko Carstvo naselilo u Besarabiji u prvoj polovici 19. vijeka. Gagauzija je dijelila historijsku sudbinu Besarabije - 1918. je postala dio Rumunjske, 1940. Sovjetskog Saveza da bi pod rumunjskom vlašću bila za vrijemd drugog svjetskog rata od 1941. do 1944. kada je ponovno postala dio SSSR-a.
U sovjetsko doba Gagauzija je uživala status autonomne regije u okviru Moldavske SSR. 1980-ih, u doba glasnosti, javlja se gagauški nacionalizam, ali on nije usmjeren toliko prema Moskvi koliko prema moldovskoj većini, odnosno političarima koji su krajem 1980-ih i početkom 1990-ih zahtijevali ne samo nezavisnost od SSSR-a, nego i ujedinjenje s Rumunjskom. Gagauzi su se bojali da će pod rumunjskom vlašću biti obespravljeni pa su podržavali opstanak SSSR-a, a 19.9. 1991. je godine Gagauzija proglasila nezavisnost.
Međutim, za razliku od Pridnjestrovlja, Gagauzija zbog toga nije došla u sukob s moldovskom vlašću, djelomično i zbog toga što je dio gagauških zastupnika u moldovskoj skupštini glasao za nezavisnost, odnosno zbog toga što su Gagauzi izrazili želju da ostanu u Moldovi ako se ona ne ujedini s Rumunjskom. U februaru 1994. moldovski predsjednik Mircea Snegur je Gagauziji obećao autonomiju, a nešto kasnije je Moldova donijela novi ustav kojim je Gagauziji priznato pravo na tzv. "vanjsko samoodređenje", odnosno nezavisnost ukoliko Moldova postane dio Rumunjske. 23.12. 1994. je donesen i posebni zakon kojim je Gagauzija i formalno dobila autonomiju.
