Web - Amazon

We provide Linux to the World

ON AMAZON:


We support WINRAR [What is this] - [Download .exe file(s) for Windows]

CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
SITEMAP
Audiobooks by Valerio Di Stefano: Single Download - Complete Download [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Alphabetical Download  [TAR] [WIM] [ZIP] [RAR] - Download Instructions

Make a donation: IBAN: IT36M0708677020000000008016 - BIC/SWIFT:  ICRAITRRU60 - VALERIO DI STEFANO or
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Ekstremno programiranje - Wikipedia, slobodna enciklopedija - Википедија, слободна енcиклопедија

Ekstremno programiranje

From Wikipedia

Ekstremno programiranje (XP) 
agilni jezik uzora za razvoj softvera u timu, koji čini sinergija uspostavljenih vrednosti tima i principa koji podržavaju ove vrednosti kroz praktične mehanizme funkcionisanja timskog rada i aktivnosti kojima se tim bavi. Cilj ove sinergije je uspostavljanje visokog nivoa kvaliteta i odziva na promene.

Sadržaj/Садржај

[uredi - уреди] Nastanak

Iako ekstremno programiranje nije bilo prva metoda agilnog razvoja softvera, ono popularizuje i omasovljava upotrebu agilnih metoda. Ekstremno programiranje je kreirao Kent Beck 1996. godine kao način prevazilaženja problema i spašavanja projekta C3 (Chrysler Comprehensive Compensation). Iako je taj projekat, posle skromnog i delimičnog uspeha, na kraju ipak otkazan, Ron Jeffries, Ward Cunningham i Kent Beck su ovu metodu preradili u javnoj diskusiji na Cunninghamovom Portland Pattern Repository wiki sajtu koji je ujedno i prvi wiki sajt. Godine 1999. izlazi Beckova knjiga “Extreme Programming Explained”. Elementi ekstremnog programiranja se u početku zasnivaju na metodi Scrum i Cunnighamovim jezicima uzora.

Do danas, sve veći broj softverskih kompanija prelazi na ekstremno programiranje. Vid njihovog organizovanja može biti drugačiji u svakom konkretnom slučaju i za svaki pojedinačni zahtev, jer ekstremno programiranje ne predstavlja krutu metodologiju, ili metodu, već je to ipak jezik uzora koji dozvoljava taktičke izmene u proceduri i sekvenci izvođenja pojedinih aktivnosti. Zajedničko za sve je korišćenje obaveznih praktičnih mehanizama. Čak i sprovođenje tih praksi podleže adaptacijama, zavisno od potrebe, što i jeste osnovna odlika uzora kao novog načina naučnog sagledavanja pojava koje se proučavaju.

[uredi - уреди] Vrednosti

Vrednosti trebaju biti osnovni motiv i pokretači svakog posla koji tim preduzima. Bez stalnog napora da se dostignu vrednosti, XP tim se suočava sa većom verovatnoćom propasti projekta. Osnovne vrednosti svakog tima koji preduzima XP projekat su sledeće:

  • Komunikacija
  • Jednostavnost
  • Povratna sprega
  • Hrabrost
  • Poštovanje

[uredi - уреди] Komunikacija

Glavni problemi u timu često potiču od nedostatka komunikacije. Na taj način se sprečava protok informacija i potstiče softverska entropija, koji je glavni neprijatelj uspehu projekta. Razvoj komunikacije među članovima tima, komunikacije sa rukovodstvom, a što je i najbitnije, razvoj komunikacije sa klijentima treba da bude najprioritetniji zadatak svakoga u timu

[uredi - уреди] Jednostavnost

Posvećenost jednostavnosti je definitivno jedna kontraverzna vrednost od velikog značaja za XP tim. Bez jednostavnosti nema evolutivnog pristupa dizajnu, niti brzog odziva na promene, što se nalazi u jezgru XP.

[uredi - уреди] Povratna sprega

Ili fidbek je važna, jer omogućuje povratnu informaciju, kao indikator za evaluaciju. Povratna sprega sa klijentima, drugim programerima, konkretnim kodom i dosadašnjim sistemom čine vrednost koju vredi negovati.

[uredi - уреди] Hrabrost

Bez hrabrosti nema uspešnog rada. To je hrabrost za prihvatanje promena, hrabrost za promovisanje ideja, kao i hrabrost za odbacivanjem delova koda i ponovnim početkom, ako se pokaže potrebnim.

[uredi - уреди] Poštovanje

Iz svih ovih vrednosti proizilazi poštovanje. Ono se odnosi na poštovanje kolega u timu. Ko vodi računa o prethodnim vrednostima, sigurno dobija poštovanje ostalih. U XP timu niko ne sme biti zapostavljen, ili odbačen, pre svega zato što to vodi lošoj atmosferi u timu i izaziva opadanje zainteresovanosti za realizacijom projekta. Na taj način se projekat ugrožava i u najgorem slučaju, napušta.

[uredi - уреди] Principi

  • Brza povratna sprega
  • Pretpostavljena jednostavnost
  • Postepene promene
  • Prihvatanje promena
  • Kvalitetan rad

[uredi - уреди] Aktivnosti

Da bi se dostigle vrednosti ekstremnog programiranja kroz principe, moraju se sprovoditi aktivnosti pomoću kojih bi se te vrednosti implementirale u ponašanje i rad tima. U XP se sprovodi četiri vrste takvih aktivnosti:

  • Kodiranje
  • Slušnje
  • Testiranje
  • Dizajn (Projektovanje)

[uredi - уреди] Kodiranje

Izvorni kod programa je ujedno komunikaciono sretstvo i mera uspeha pomoću koje se vrši evaluacija dostignutih ciljeva. Samo je kod koji radi relevantan pokazatelj da je XP tim na dobrom putu ka željenoj realizaciji projekta. Jedino kroz kod se na pravi način mogu plasirati i pokazati ideje i objasniti zamisli. Izvorni kod je alat razvojnog dizajna, komunikacije, implementacije i testiranja.

[uredi - уреди] Slušanje

Programeri su, po pravilu, neznalice za probleme klijenta. Oni treba tako sebe da shvataju i da učestvuju u razgovoru aktivnim slušanjem. Aktivno slušanje podrazumeva slušanje i usmeravanje klijenta ka što jasnijem predstavljanju zahteva. Klijenti nisu dobri u razlikovanju vrednog i bitnog od manje vrednog, ili važnog. Neophodan je sistem rangiranja i ponderisanja priča korisnika kako bi i on sam, vremenom, shvatio način na koji to funkcioniše.

[uredi - уреди] Testiranje

Srce XP je razvoj vođen testovima (TDD - Test driven development) koji podrazumeva stalno i prevashodno testiranje napsanog koda. XP programer ne zna koliko treba da programira do završetka ako nema test. Test se piše pre koda, a nakon toga se piše izvorni kod koji treba da zadovolji taj test. Kada kod zadovolji test, tek se onda inde dalje. Refaktorisanjem se ovaj kod dalje prečišćava i pojednostavljuje, ali osnovno je da test koji je jednom prošao mora stalno da prolazi, pri svim sledećim izmenama. Osim ovakvog modularnog (unit) testiranja postoje i funkcionalni testovi kroz test primere (test case) koje izvodi sam klijent. Testovi korisnosti i korisničkog interfejsa se takođe izvode kod klijenta.

[uredi - уреди] Dizajn (Projektovanje)

Za razliku od dosadašnjeg planskocentričnog pristupa gde se prvo planiralo, projektovalo, pa tek onda implementiralo, XP gaji evolutivni pristup dizajnu. Sva poboljšanja se razbijaju na što manje delove i onda dodaju na jezgro koje tako postaje sve šire i kompleksnije. To se radi u malim iteracijama. Posle svake iteracije se projekat objavljuje i predaje klijentu na dalje testiranje.

[uredi - уреди] Obavezna praksa

Postoji dvanaest praktičnih mehanizama kojih se treba držati do ekstrema pri razvoju softvera pomoću XP. To su:

Međusobni odnos obaveznih praksi XP
Međusobni odnos obaveznih praksi XP
  • Programiranje u paru
  • Paniranje igre
  • Razvoj vođen testovima (TDD)
  • Celokupnost tima
  • Stalna integracija
  • Poboljšanje dizajna (refaktorisanje)
  • Male verzije
  • Standardi kodiranja
  • Kolektivno vlasništvo koda
  • Jednostavan dizajn
  • Metafora u sistemu
  • Održivi korak

Svi ovi praktični mehanizmi moraju biti motivisani i vođeni vrednostima, bez toga projekat može da propadne.

[uredi - уреди] Korisno pogledati

[uredi - уреди] Na Wikipediji

[uredi - уреди] Eksterni linkovi

[uredi - уреди] Štampana literatura

Static Wikipedia 2008 (March - no images)

aa - ab - als - am - an - ang - ar - arc - as - bar - bat_smg - bi - bug - bxr - cho - co - cr - csb - cv - cy - eo - es - et - eu - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - frp - fur - fy - ga - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - jbo - jv - ka - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - ms - mt - mus - my - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nn - -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -
https://www.classicistranieri.it - https://www.ebooksgratis.com - https://www.gutenbergaustralia.com - https://www.englishwikipedia.com - https://www.wikipediazim.com - https://www.wikisourcezim.com - https://www.projectgutenberg.net - https://www.projectgutenberg.es - https://www.radioascolto.com - https://www.debitoformativo.it - https://www.wikipediaforschools.org - https://www.projectgutenbergzim.com