Vladimir Muljević
Izvor: Wikipedija
Vladimir Muljević (Zagreb, 14. veljače 1913. - Zagreb, 26. veljače 2007.), prof. emeritus, prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti i pionir elektrotehnike i računarstva
[uredi] Biografija
Potomak stare požeške obitelji, najstariji hrvatski humboltovac, i prvi hrvatski doktor elektrotehničkih znanosti, osnivač je i 30-godišnji predstojnik Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Nakon diplomiranja za elektrostrojarskog inženjera na zagrebačkom Tehničkom fakultetu (1939) i stjecanja akademskoga stupnja doktora tehničkih znanosti (s temom vezanom za poboljšanje asinkronih elektromotora Nikole Tesle, "Pojava nadvalova u krletkastim rotorima s velikim brojem utora") na bečkoj Tehničkoj visokoj školi (1944) svoj je znanstveni vijek od 1949. godine, profesor Muljević proveo na zagrebačkom Elektrotehničkom fakultetu, kojemu je bio i dekan. Na fakultetu je osnovao Zavod za automatiku i računalno inženjerstvo, potaknuo je osnivanje seminara JUREMA (danas KOREMA) i desetak godina bio njegov predsjednik, pokretač je i glavni urednik časopisa Automatizacija i Hrvatsko sveučilište, pokretač je i organizator Tehničke enciklopedije Leksikografskoga zavoda u Zagrebu i član prvoga redakcijskoga odbora, jedan je od utemeljitelja Tehničkoga muzeja u Zagrebu, jedan je od pokretača i prvi predsjednik Zajednice diplomiranih inženjera Elektrotehničkog fakulteta u Zagrebu "Alma Matris Alumni Croatiae ETF Zagreb" (AMAC-a).
Kruna je njegova rada zacijelo impresivna bibliografija radova: objavio je oko 450 znanstvenih i stručnih priloga, knjiga, udžbenika i sveučilišnih skripata, a sastavio je, objavio ili uredio i nekoliko rječnika iz područja mjerenja, automatske regulacije i automatizacije. Onda ne iznenađuje mnoštvo nagrada, priznanja i počasti, među inima: Republička godišnja nagrada "Fran Tućan" (1988), Državna nagrada tehničke kulture "Faust Vrančić" za životno djelo (1996), počasni doktorat Sveučilišta u Rostocku, Njemačka, počasno članstvo u Hrvatskoj akademiji tehničkih znanosti i mnoge druge, a 2001. godine proglašen je počasnim građanom Požege, grada svojih predaka.
[uredi] Posljednje godine
Posljednje godine svoga plodnog života Muljević je posvetio istraživanju povijesti tehnike, poglavito elektrotehnike, te usustavljanju hrvatskog elektrotehničkog nazivlja, završavajući golemi projekt Hrvatsko-njemačkog rječnika elektrotehničkog nazivlja (Školska knjiga, 2001.). Dobar je dio istraživanja povijesti tehničkih znanosti u Hrvata posvetio je i njezinim velikanima, poglavito Faustu Vrančiću i Nikoli Tesli, ali i onima koje poznaje tek uži krug stručne javnosti, poput Ivana Krstitelja Rabljanina i Josipa Jurina. O svakomu je od njih strpljivo prikupljao podatke i objavio ih kao znanstvenopopularne knjige. Povodom obilježavanja 150-godišnjice rođenja Nikole Tesle, u Tehničkom muzeju u Zagrebu predstavljena je preštampana doktorska disertacija prvog doktora tehničkih nauka u Hrvata, prof. Vladimira Muljevića, koji je još prije 63. godine, samo godinu dana od Tesline smrti u Americi, doktorirao na bečkom sveučilištu na temi poboljšanja rada asinkronih motora Nikole Tesle, čime je među prvima u svijetu uočio Teslinu genijalnost, i usudio se o njoj pisati u Beču 1944. godine. (Tesla je tada bio američki državljanin, a Beč okupiran od strane Nijemaca).
