Tomislav Marijan Bilosnić
Izvor: Wikipedija
Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik Donji, 18. siječnja 1947.) hrvatski je slikar i književnik.
Sadržaj |
[uredi] Biografija
Osnovnu školu polazio je u Zemuniku, srednju tehničku školu i Filozofski fakultet u Zadru.
Autor je sedamdesetak knjiga proze, poezije, kritika, feljtona i putopisa, a upriličio je i četrdesetak samostalnih izložbi slika u tehnici monotipija, ulja, pastela, crteža i umjetničke fotografije. Bavio se i ekologijom pišući o problemima onečišćenja i gospodarenja okolišom među prvima u Hrvatskoj još početkom 80-ih godina 20. stoljeća. Poznata je i njegova lutkarska tv-serija Pustolovine morskog konjica prema kojoj je kasnije napisao istoimeni roman za djecu.
Knjige ili njihovi izbori prevedeni su mu na strane jezike - talijanski, njemački, engleski, turski, albanski, španjolski, poljski, ruski, rumunjski, makedonski i slovenski.
Državna japanska televizija 2003. godine u Zadru je snimila dugometražni TV-film Stazama hrvatskog haiku posvećen njegovom haiku pjesništvu.
Uvršten je u književne preglede, panorame, antologije, leksikone i školske programe; uređivao je listove, časopise, biblioteke i novinske rubrike. Pokrenuo je i uređivao listove Zoranić, Plakat i Zadranka. Bio je i jedan od urednika Zadarske revije, član redakcija Tla, Plavog vjesnika i Vedrih dana. Kao gost urednik uređivao je Maslačak. Uredio je i prvi broj Glasila Grada Nina Grad Nin. Bio je dugogodišnji urednik Festivala djeteta u Šibeniku i urednik biblioteke Matsuo Basho. Jedan je od osnivača i prvi direktor Zadarskog lista, kao i jedan od pokretača i prvi direktor Zadarskoga glazbenog festivala. Bio je predsjednik Upravnog odbora Narodnog lista. Bio je glavni urednik tjednika Zadarski Regional i prvog tjednika Ličko-senjske županije List. Sveprisutan je na hrvatskom medijskom prostoru (surađivao u novinama: Vjesniku, Večernjem listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novom listu, Glasu Istre, Glasu Slavonije, itd.), napisao je na tisuće članaka, komentara, reportaža, zapisa i putopisa objavljenih gotovo u svim hrvatskom novinama. Surađuje na radiju i televiziji.
Za Domovinskoga rata Bilosnić je obnašao dužnost zapovjednika Samostalnog voda umjetnika (1991/92.). Član je Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata. Član je Društva hrvatskih književnika i predsjednik Ogranka Društva hrvatskih književnika u Zadru, član Društva hrvatskih haiku pjesnika, član Upravnog odbora MH Zadar, član Hrvatskog kulturnog društva “Napredak”, utemeljio je i vodi Umjetnički tabor Karin, član HDLU Zadar i član Kluba hrvatskih likovnih umjetnika veterana Domovinskog rata, obnaša dužnost tajnika hrvatsko-američke humanitarne udruge Dijete i obitelj (Children and Family Society), ex predsjednik Lions Cluba Zadar, predsjednik je Udruge 3000 ZA DAR.
Osuđivan je i nagrađivan. Kao sudionik Hrvatskog proljeća zatvaran je, proganjan i zabranjivan. Dobitnik je nagrada Grb grada Zadra i Nagrade Zadarske županije (2002. i 2008.) za umjetničku i društvenu djelatnost. Živi i radi u Zadru.
[uredi] O književnom stvaralaštvu
U romanesknoj prozi najčešće piše o sudbini pojedinca unutar tvrdokorna društvena sustava koji ne priznaje individualnost, intimu, slobodu. Već u prvijencu, neoegzistencijalističkom romanu Ispovijed isuvšina čovjeka, Bilosnić ocrtava sudbinu mladog umjetnika, književnika i slikara, u događajima nakon sloma hrvatskoga proljeća, uvodeći u roman stvarne protagoniste. Nastavio se Bilosnić baviti problemom egzistencije i u Tijesnom prostoru, klasičnom djelu hrvatske zatvorske književnosti, ali i u Ljubavnom slučaju pisca gdje se umjetnikov egzistencijalni strah pokazuje u nepriordnu ljubavnom odnosu. Kolac u rijeci Zrmanji nastavak je Bilosnićeva romanesknog opusa; pisac sve događaje Domovinskoga rata fokusira u dvama suprotstavljenim likovima, u dvjema ljudskim sudbinama kojima se grubo poigrala sila Rata. Antimarcijalnu romanesknu poetiku razradio je do umjetničkog vrhunca u romanu Listopad u kojem radnju smješta u samo 24 sata najžešćih ratnih napada na Zadar. Lirskim promišljanjima o čovjeku i njegovoj sudbini on se ovdje opire zlu i užasu koji donose ratna zbivanja, pa sam rat pada u drugu dimenziju romana, dok je čovječja esencijalna svijest njegova istinska bit.
Njegov pjesnički opus jedan je od najraznolikijih poetskih opusa stvorenih u suvremenoj hrvatskoj književnosti u dvadesetak pjesničkih zbiraka. Svoju prvu zbirku poezije Bilosnić je objavio 1968. godine, sredinom 70-ih piše i objavljuje underground poeziju po uzoru na američku bitijevsku generaciju. Nadalje, Bilosnić piše i poeziju po uzoru na liriku afričkih primitivnih naroda, a 80-ih se okušava na skliskom terenu ljubavne poezije mediteransko-antičkoga duha te stvara jedan od najzanimljivih i najljepših ljubavnih pjesničkih opusa hrvatske lirike 20. stoljeća. Među prvima u Hrvatskoj, odmah nakon Vladimira Devidea, a u krugu s Dubravkom Ivančanom, Lukom Paljetkom, Tončom Petrasovim Marovićem piše haiku poeziju. Bilosnićeve su poeme, pak, zasebna priča, počevši od «pisma Majakovskom» u Čelu za metak', preko Vile Velebita i Štit(i) slovo hrvatsko koje su prožete «citiranjem» stare hrvatske književnosti, povijesti, europske mitologije (grčke, rimske, slavenske, judejsko-kršćanske) do domoljubne psalmodiče Ogrlice, i snažnog, ponovno «avangardnog» Krika 2001. godine. Pjesnička zbirka Tigar iz 2004. godine svojevrsna je kruna njegova pjesništva. Njome je otkrio nove metafizičke predjele lirskoga jezika, i otvorio puteve za novi povratak prirodi i iskonu u 21. stoljeću. Poezija Tomislava Marijana Bilosnića zanimljiva je i po tome što ovaj pjesnik nije nikada pripadao ni jednoj struji ili školi, nije konstatntno objavljivao ni u jednom časopisu na način da bi ga se moglo svrstati pod bilo kakav zajednički nazivnik. Postmodernim književnim postupcima intertekstualnosti i citatnosti služi se poput džezista, umjetnički ih iskreno osvježujući.
Njegova publicistička, feljtonska proza odlikuje se jednostavnošću i prijemčljivošću stila. Bilosnić zna zaintrigirati čitatelja za svaku temu iz svoga bogatog tematsko-motivskog repertoara. Podjednako su zanimljive njegove povjesnice o zadarskome kraju, povijesna i popularna feljtonistika, kao i feljtoni o mitologiji popularne kulture. Knjižvne kritike su mu jasne, lucidne i iskrene. Putopisni žanr zauzima posebno mjesto u njegovu bogatu književnu opusu, jer tu TMB-ovo pero bilježi i najsitnije detalja poput dobro izvježbana fotografskog oka, dok su mu opisi bogati i dinamični poput slikarske geste.
[uredi] Književna djela
[uredi] Pjesništvo
- Senza luna (pjesme), Zadar, 1968;
- Pred zavjesama (pjesme), Umag 1974.
- Koji jedu ribe (pjesme), Čakovec, 1975.
- Apsolutni labudopjev (pjesme), Zadar, 1976.
- I društvo koje ostaje (pjesme), Zagreb, 1977.
- Sužanj riba u vodi srca (pjesme), Split, 1977.
- Zario ruku u srce (haiku), Split, 1979.
- Približavanje ptica (pjesme), Zagreb, 1980.
- Il capricorno alato (izbor pjesama u prijvodu Giacoma Scottija), Napoli, 1983.
- Potez mača (haiku), Smederevo, 1984.
- Čelo za metak (poema), Mostar, 1984.
- Krilati kozorog ili ponoćne prijateljice (pjesme), Novi Sad, 1984; Zadar, 2007.
- Ljubavnici iz Aleksandrije (pjesme), Šid, 1986.
- Iž (haiku), Odžaci, 1986.
- Rika jelena (pjesme), Split, 1988.
- Znaci za uzbunu (pjesme), Zadar, 1993.
- Vila Velebita (poema), Zadar, 1993.
- Štit(i) slovo hrvatsko (poema), Zadar, 1994.
- Kalendar sna (haiku), Zadra, 1995.
- Čajni pribor (haiku), Zadar, 1995.
- Krik (poema), Nin, 2001.
- Planina (haiku), Zadar, 2002.
- Tigar (pjesme), Zadar 2004.
- Velebit (haiku), Zadar 2004.
- Metamorfoze (crteži-pjesme), Zadar 2004.
- Ogrlica (poema), Zadar, 2006.
- Odisejeve pjesme (pjesme), Zagreb, 2007.
- Velebit (haiku na albanskom u prijvodu Milianova Kallupija ), Tirana, 2007.
- Tigar (na makedonskom u prijvodu Riste Đ. Jačeva), Skopje, 2008.
[uredi] Proza
- Ispovijed isuvišna čovjeka (roman), Zagreb, 1985; Zadar, 2006;
- Hodajući preko vode (kratke priče), Rijeka, 1989.
- Tijesni prostor(roman), Zadar, 1990.
- Ljubavni slučaj pisca (roman), Split, 2001.
- Kolac u rijeci Zrmanji (roman), Pula, 2007.
- Listopad (roman), Zadar, 2008.
[uredi] Dječja književnost
- Hoće djeca da ulove zeca (pjesme), Zadar, 1971.
- Pustolovine morskog konjica (roman), Zagreb, 1987; Split, 2004.
- Pićo (priče), Zadar, 2001.
- Iški kralj (roman), Split, 2001.
[uredi] Publicistika
- Okrugla kanta za smeće (ekološki feljtoni), Osijek, 1988.
- Tajni život (književne kritike), Zadar, 1989.
- Noćna služba (književne kritike), Split, 1990.
- Kontejner (feljtoni o popularnoj kulturi), Osijek, 1990.
- Od Homera do oglasa (zapisi), Zagreb, 1990.
- 3000 godina Za dar (povijesni feljtoni), Zadar, 2001.
- Nin u središtu mitskoga carstva (feljtoni), Nin, 2002.
- Caska dio Atlantide (feljtoni), Novalja, 2002.
- Odisej sa zadarskih otoka (feljtoni), Zadar, 2002.
- Materada mojih uspomena / Materada dei miei ricordi (razgovor s Fulvio Tomizzom), Zadar, 2003.
- Polifem iz Manite peći (feljtoni), Zadar, 2004.
- Gledajte tamo onaj grad (povijesni feljtoni o IV. križarskoj vojni na Zadar), Zadar, 2005.
- Zadarski posjedi (povjesnice), Zadar, 2006.
- Zemunik (povjesnice), Zadar, 2006.
- Posjedi u Brdima (povjesnice), Zadar, 2006.
- Sjaj zadarskoga zlata (feljtoni), Zadar, 2006.
- Vinkovo u Stankovcima (feljtoni), Zadar, 2007.
- Stara Liburnija (povjesnice), Zadar, 2007.
- V Hrvateh (povjesnice), Zadar, 2007.
- Hrvatski knezovi i kraljevi, Zadar, 2007.
- Put za Casablancu (putopis), Split, 2007.
- Puntamika (povjesnice), Zadar, 2008.
- Diklo (povjesnice), Zadar, 2008.
- Kožino (povjesnice), Zadar, 2008.
[uredi] Likovne monografije
- Metamorfoze (crteži-pjesme), Zadar, 2004.
- 33 (crteži), Zadar, 2004.
- Cvijeće ravnokotarskih vila (pasteli), Zadar, 2004.
- Pollockova svjetlost (ulja), Zadar, 2006.
- Maske i lica (monotipije), Zadar, 2006.
- Molat (pasteli uz pjesme A. Stamaća), Zadar, 2006.
- Mediteranski pastel (pasteli), Zadar, 2006.
- Skriveno kameno blago (fotomonografija), Zadar, 2008.
