Ruma

Izvor: Wikipedija

Ruma je gradić u Srijemu.

Nalazi se u podnožju Fruške gore. Broj stanovnika se procjenjuje na oko 38.000.

Kroz Rumu prolazi 45. usporednica.

Svetac zaštitnik župe Ruma, u koju pored Rume, spadaju i Vogalj i Male Radince (do 1817. i Irig), je sveti Leoopold Mandić (od 1984.); rečena župa danas (kolovoz 2007.) ima tisuću pripadnika.

Sadržaj 1 Zemljopisni položaj 2 Ime 3 Povijest 4 Promet 5 Gospodarstvo 6 Stanovništvo 7 Hrvatske ustanove u Rumi 8 Poznati stanovnici 9 Vanjske poveznice

[uredi] Zemljopisni položaj

[uredi] Ime

[uredi] Povijest

Razvoju Rume je uvelike pridonijela Povelja slobode i raznih pogodnosti, koje je 1. siječnja 1749. izdao barun Marko Pejačević ovom trgovištu.

Ove povoljnosti su privukle mnoge doseljenike, ponaosob Nijemce iz krajeva diljem Njemačke, čiji prvi doseljenici dolaze u Rumu već 1746.., a veće skupine su došle 1749. i 1762., tako da je Ruma bila ponajviše naseljena Nijemcima, u to vrijeme; ostali su bili, u dosta manjem broju, Hrvati i Mađari.

Za vjerski život tamošnjih katolika su se skrbili franjevci, također zaslugom grofova Pejačevića Virovitičkih.

Župne knjige se vode od 1746..

Kao zanimljivost, valja navesti da se tamošnji župnik Ivan Lajknar, Hrvat njemačkog podrijetla, svo vrijeme rata brinuo i za rimokatolike do samog kraja; čak i kad su Nijemci bježali iz Rume 1944., Lajknar je ostao. No unatoč tome što se iznimno skrbio za zaštitu mjesnih Srba i Židova, antinjemačka i antikatolička histerija novih vlastiju je nadvladala i pogubljen je 12. studenog 1944..

[uredi] Promet

[uredi] Gospodarstvo

[uredi] Stanovništvo

[uredi] Hrvatske ustanove u Rumi

• "Hrvatski sokol" iz 1906.
• Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec"
• župni centar "sv. Leopold Mandić"
• Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Ruma"

Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Matija Gubec" se razvilo iz Ratarske čitaonice 1920. godine. Iako je hrvatsko društvo, u svoje članstvo je primalo i druge nacionalnosti, tako da su u njemu ima pored Hrvata, i Nijemaca, Mađara, Slovenaca i Srba.

Ruma danas (po stanju od 15. prosinca 2002.) daje 1 elektora u Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije.

[uredi] Poznati stanovnici

• Antun Lombajer, autor prve knjige "Povijest kirurgije" na hrvatskom jeziku
• Slavko Mađer, hrv. pisac

[uredi] Vanjske poveznice

• Glavom u pijesak (eng.)
• Srijemska rapsodija za tamburašku dušu
• Povijest župe Ruma
• Medijska dokumentacija Hrvatska riječ: Veliki jubilej društva, 04. svibnja 2007.

Nedovršeni članak Ruma koji govori o zemljopisu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.