Portal:Povijest
Izvor: Wikipedija
 Portal: Povijest |
|
 Termini povijest i historija u hrvatskom se jeziku ponekad koriste kao istoznačnice, ali danas uvelike prevladava "povijest". U svakodnevnom govoru oba termina označavaju dva bitno različita pojma: prošlu zbilju i društvenu znanost koja proučava tu zbilju. U znanosti, danas se termimom povijest označava prošla zbilja, a znanost koja ju proučava naziva se najčešće historiografija. Čovjek koji istražuje ljudsku povijest obično se naziva povjesničar. (Vidi članak historija za podrobnija objašnjenja.) Termin "povijest" može podrazumijevati samo ljudsku prošlost, u cjelini ili od nastanka civilizacije (prethodno je pretpovijest ili prapovijest. Također se govori o "povijesti" u širem smislu, obuhvaćajući ne samo ljudsku prošlost, nego i "povijest Zemlje" ili cijelog Svemira. |
 |
| Podportali | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Izabrani članakuredi | Izabrana biografijauredi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Naziv Sporazum Cvetković-Maček u historiografiji se odnosi na sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Hrvatske seljačke stranke (također i Seljačko-demokratske koalicije) Vladko Maček. Sporazum je doveo do formiranja koalicijske vlade u kojoj je Maček postao potpredsjednik, te do proglašenja Banovine Hrvatske. Iako je režimska lista, uz snažne mjere političkog terora i izborne prijevare, osvojila većinu na izborima za Narodnu skupštinu Kraljevine Jugoslavije 1938., duboka politička kriza dovodi 5. veljače 1939. do pada vlade Milana Stojadinovića. Knez Pavle Karađorđević povjerava mandat za sastav nove vlade ranijem ministru Dragiši Cvetkoviću. U svom programskom govoru Cvetković najavljuje da vlada treba riješiti i hrvatsko pitanje; to je bilo prvi put da se u Jugoslaviji priznalo da uopće postoji hrvatsko pitanje... |
 Herodot (grč. Ἡρόδοτος; Halikarnas, Grčka, 484. p. n. e. - Turija, Italija, 424. p. n. e.) bio je grčki povjesničar prozvan ocem povijesti. Herodot (484.-424. p.n.e.) je bio grčki povjesničar. Rodio se u imućnoj obitelji u Halikarnasu u Maloj Aziji odakle se preselio na otok Samos. Sa Samosa je krenuo na svoja duga putovanja po Maloj Aziji i egejskim otocima, u Perziju, na obale Crnog mora, u Makedoniju te Egipat. 444.g.pr.Kr. postaje građaninom grada Turija u južnoj Italiji, odakle putuje po Grčkoj držeći predavanja o svojim putovanjima. Smatra se ocem povijesti jer prvi nastoji provjeriti istinitost i vjerodostojnost podataka koje zapisuje. Nazivaju ga ocem povijesti. Bio je poznat kao logios koji je deklamirao priče (logoi). Putovao je Grčkom i pričao o bitkama, političkim indidentima i stranim zemljama, za što je bio i plaćen. U djelu „Povijest” („Historiai”) zabilježio je povijest i običaje naroda istočne obale Sredozemlja, a njegov rad označava začetke povijesnog istraživanja. Bio je velik putnik - tijekom V. st. pr. Kr. obišao je Perzijsko kraljevstvo, Egipat, Libiju, Siriju, Babiloniju, Suzu, Lidiju, Frigiju, Bizantij, Trakiju, Makedoniju i Italiju. Sve što je vidio i doznao postalo je građa „Povijesti”. .. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Izabrana slikauredi | Kronologijauredi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
 --Galerija-- |
Dani u tjednu: Ponedjeljak · Utorak · Srijeda · Četvrtak · Petak · Subota · Nedjelja Godišnjice: |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Pomozite i viuredi | Povijesne državeuredi | |||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Potrebni članci: Bernard Brauch - Okupacija Japana - Invazija Poljske (1939.) - Afganistansko-Sovjetski rat - Morgenthauov plan - više... (samo neki idu u ovu kategoriju) Članci koje treba nadopuniti: Hermann Göring - Treći Reich - Britansko Carstvo - Karađorđevići - Londonski sporazum 1915. - više... Članci koje treba srediti: Hermann Göring - Bitka za Verdun - Japanski ratni zločini - Dmitar Zvonimir - Džingis-kan - više... |
 --Galerija-- |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||
| Ostali portali na hrvatskoj wikipediji | ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
