Poljski jezik

Izvor: Wikipedija

Poljski jezik język polski
Države govorenja:	Poljska, Bjelorusija, Ukrajina, Češka, Litva, SAD
Regije govorenja:	Europa
Broj govornika:	50 milijuna[1]
Rang:	25.
Razredba:	indoeuropski slavenski zapadnoslavenski lehitski poljski
Službeni status
Služben u:	Poljska, EU
Regulatori:
Jezični kôd
ISO 639-1:	pl
ISO 639-2:	pol
SIL	PQL
Vidi također: Jezik | Popis jezika

Poljski jezik (polj. język polski) je službeni jezik Republike Poljske. Zajedno s češkim, slovačkim, lužičkosrpskim i drugim jezicima čini skupinu zapadnoslavenskih jezika.

Sadržaj 1 Narječja 2 Fonologija 2.1 Samoglasnici 2.2 Suglasnici 3 Pismo 4 Izvori 5 Literatura 6 Vanjske poveznice

[uredi] Narječja

Detaljniji članak o ovoj temi: narječja poljskog jezika

• velikopoljsko narječje - Velikopoljska (sjeverozapadna unutarnja Poljska,
• mazursko narječje - Mazovija (sjeveroistok Poljske)
• malopoljsko narječje - Malopoljska (jugoistočna Poljska i središnja Poljska), zap. Ukrajina
• sjevernokreško narječje (sjeverni Kresy) - govore ga Poljaci u Litvi (okolica Vilniusa), Bjelorusiji (posebice sjeverozapad), u nekim klasifikacijama ga stavljaju sa mazurskim
• južnokreško narječje (južni Kresy) - neki ga smatraju pidginom poljskog i staroruskog jezika koji se govorio u Crvenoj Rusiji (današnja Galicija)
• kašupsko narječje (spor sa Kašubima koji to smatraju svojim jezikom) - govori ga se u pokrajini Pomorje, zapadno od Gdanjska,
• šlesko narječje - govori se u središnjoj južnoj Poljskoj (neki ga smatraju posebnim jezikom)
• goralsko narječje - govor gorštačkog plemena na jugu Poljske i sjeveru Slovačke, uz poljsko-slovačku granicu; predmetom su sporenja o nacionalnoj pripadnosti (kasno razvijanje nacionalne svijest i opredjeljivanja), a spore se Poljska, Češka i Slovačka
• nova miješana narječja - narječja na repoloniziranim krajevima nakon drugog svjetskog rata na zapadu, sjeverozapadu, jugozapadu i sjeveroistoku današnje Poljske (karakteristike govora područja u poljskom zvanom Kresy, krajeva koja je pripojio SSSR nakon drugog svjetskog rata)

Izvan tradicionalnih šema se nalaze i gradska narječja, kao što su varšavsko narječje (danas je sačuvan u izvornom obliku samo u četvrti Prazi, koja se nalazi s druge strane Visle), poznanjsko narječje, ljodzsko narječje i lavovsko narječje, zatim nekolicina strukovnih narječja i sociolekta, od kojih je najpoznatija grypsera.

[uredi] Fonologija

[uredi] Samoglasnici

Poljski jezik ima 8 samoglasnika.

Jednoglasnici poljskog jezika

	prednji		srednji	stražnji
	oralni	nazalni		oralni	nazalni
zatvoreni	i		ɨ	u
srednji	ɛ	ɛ̃		ɔ	ɔ̃
otvoreni			a

[uredi] Suglasnici

Poljski ima 27 suglasničke foneme i 2 polusamoglasnika.

Suglasnici poljskog jezika

	bilabijalni	labio- dentalni	alveolarni	prednjo- tvrdonepčani	stražno- tvrdonepčani	palatalni	velarni
ploziv	p b		t d				k g
slivenik			ts dz	tɕ dʑ	tʃ dʒ
nazal	m		n	ɲ			ŋ
vibrant			r
frikativ		f v	s z	ɕ ʑ	ʃ ʒ		x
lateral			l
polu- samoglasnik	w					j

[uredi] Pismo

Poljski koristi latinicu.

Sljedeća tablica prikazuje slova poljske latinice, glasove poljskog jezika i njihove približne hrvatske ekvivalente:

Poljsko slovo	Glas	Približni glas u hrvatskom	Primjer	Napomene
a	[a]	a	adres (adresa)	uvijek kratko a
ą	[ɔ̃]	--	wąż (zmija)	nazalni (nosni) o, kao u francuskom bon
b	[b]	b	bar
c	[ts]	c	cukier (šećer)	ispred slova i izgovara se ć
ć	[tɕ]	ć	ćwierć (četvrt)	ispred samoglasnika piše se ci: npr. cielę (tele)
d	[d]	d	dom (kuća)
e	[ɛ]	e	efekt	uvijek kratko e
ę	[ε̃]	--	język (jezik)	nazalni (nosni) e, kao u francuskom saint
f	[f]	f	fragment
g	[g]	g	głos (glas)
h	[x]	h	humor
i	1. [i] 2. [ʲ]	i	imię (ime)	1. uvijek kratko i 2. koristi se za označavanje prethodnog suglasnika kao mekog, ne izgovara se između suglasnika i samoglasnika: imię = [imʲɛ]
j	[j]	j	ja
k	[k]	k	kasa
l	[l]	l	legenda
ł	[w]	--	łyżka (žlica)	neslogotvorno u kao u europa ili kao w u engleskom why
m	[m]	m	maj
n	[n]	n	noga
ń	[ɲ]	nj	koń (konj)	ispred samoglasnika piše se ni: npr. nie (ne)
o	[ɔ]	o	konto	uvijek kratko o
ó	[u]	u	sól (sol)	uvijek kratko u
p	[p]	p	pas
r	[r]	r	ręka (ruka)	uvijek neslogotvrono r, npr. litr (litra) je jednosložna riječ
s	[s]	s	bas
ś	[ɕ]	lišće	śliwa (šljiva)	meko (palatalizirano) š ispred samoglasnika piše se si: npr. siedem (sedam)
t	[t]	t	tenis
u	[u]	u	suma	uvijek kratko u
w	[v]	v	waga
y	[ɨ]	--	syn (sin)
z	[z]	z	zebra
ż	[ʒ]	ž	żaba
ź	[ʑ]	--	źle (zlo)	meko (palatalizirano) ž ispred samoglasnika piše se zi: npr. zima ([ʑima])
Poljski dvoslovi	Glas	Približni glas u hrvatskom	Primjer	Napomene
ch	[x]	h	dach (krov)
cz	[tʃ]	č	Czech
dz	[dz]	otac bi	dzwon (zvon)	zvučno c
dź	[dʑ]	đ	dźwig (kran)	ispred samoglasnika piše se dzi: npr. dziewięć (devet)
dż	[dʒ]	dž	dżungla
rz	[ʒ]	ž	rzecz (stvar)
sz	[ʃ]	š	szkoła

[uredi] Izvori

[uredi] Literatura

• Julije Benešić - "Hrvatsko-poljski rječnik" Zagreb 1949.
• Milan Moguš, Neda Pintarić - "Poljsko-hrvatski rječnik" Zagreb 2002.

[uredi] Vanjske poveznice

• Polish 101 Learn Polish online
• pl.wikipedia.org wikipedia na poljskom jeziku
• sjp.pwn.pl - słownik języka polskiego (poljski rječnik)
• Gramatyka języka polskiego (Gramatika poljskog jezika, na poljskom i engleskom)

Nedovršeni članak Poljski jezik koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.