Gospodarstvo Bosne i Hercegovine

Izvor: Wikipedija

Prema procjenama iz 2003. godine BDP iznosi otprilike 24.31 milijardi $, a rastao je 3,5% godišnje. BDP per capita prema paritetu kupovne moći iznosi 6.100 $. Prema sektorima, 13% BDP-a otpada na primarni sektor (poljoprivreda), 40.9% na sekundarni sektor (industrija), a 46.1% pripada uslužnim djelatnostima. 40% radne snage je nezaposleno. Prema tome, izražen je velik udio sekundarnog sektora u ukupnom gospodarstvu.

[uredi] Obilježja gospodarstva

Poslije Makedonije, Bosna i Hercegovina bila je najnerazvijenija država u socijalističkoj Jugoslaviji. Poljoprivreda je uglavnom bila u privatnim rukama, ali posjedi su bili mali i neprofitabilni, dok se hrana uglavnom uvozila. I danas se vide posljedice centralnog planiranja privrede, a glavna je nevolja prevelik broj radnika u industriji. Za vrijeme socijalizma u BiH je forsirana teška i vojna industrija, pa je republika imala velik dio jugoslavenskih vojnih postrojenja. Naravno, najviše štete u gospodarstvu je napravio rat koji se vodio od 1992. - 1995. godine. Tri godine ratovanja uništile su gospodarstvo i infrastrukturu Bosne i Hercegovine, pa je proizvodnja pala za 80%. Nakon 1995., proizvodnja se malo oporavila 1996.-1998.., ali se rast znatno usporio 1999. godine. BDP je i dalje daleko ispod razine koje bio 1990. godine. Nezaposlenost je 2002. godine iznosila 40%, a stanje u gospodarstvu je vrlo teško. Kako oba entita obavljavaju svoje statistike, statistike za cijelu državu su ograničene. Siva ekonomija je vrlo prisutna u cijeloj zemlji i u svim segmentima društva. Zeničko-Sarajevska regija danas je najrazvijenija regija.

[uredi] Gospodarke aktivnosti

U nizinskim dijelovima uzgajaju se žitarice (pšenica i kukuruz), duhan, krumpir, šljive, jabuke i ostalo voće i povrće. Razvijeno je govedarstvo i svinjogojstvo, ovčarstvo i proizvodnja sira. Bosna i Hercegovina ima velik energetski potencijal te se tu ističu brojne hidroelektrane na Neretvi i Vrbasu. Razijeno je rudarstvo, crna metalurgija i proizvodnja čelika, proizvodnja aluminija, strojogradnja, papirna, tekstilna i drvna industrija (45% teritorija pod šumama). Tu se još mogu navesti i automobilska industrija, proizvodnja duhana, namještaja i prerada nafte. Trgovačka razmjena između dva entiteta uspostavljena je tek 1998.

[uredi] Uvoz i izvoz

Glavni izvozni partneri su Italija (29%), Hrvatska (18.5%), Njemačka (17.3%), Austrija (9.3%) i Slovenija (6.7%), a glavni uvozni partneri su Hrvatska (24.3%), Slovenija (15.5%), Njemačka (13.6%), Italija (12%), Mađarska (7.6%), i Austrija (6.6%).