Glazba
Izvor: Wikipedija
Glazba (ili razg. muzika) je umjetnost koja za svoju građu upotrebljava prvenstveno tonove, ali i druge zvukove. Jedan zaokružen i cjelovit ostvaraj glazbene umjetnosti se zove skladba, glazbeno djelo ili kompozicija.
Glazba je reproduktivna umjetnost, slično kao i drama ili ples, što znači da se proces stvaranja glazbe ne svodi samo na skladanje, nego da je skladano djelo potrebno i izvesti (reproducirati) da bi ga se moglo pružiti publici kao gotov proizvod umjetnosti. Danas se glazbu može reproducirati na dva načina:
- živom izvedbom na licu mjesta, odnosno konkretnim izvođenjem djela pred publikom na koncertu ili nekoj prigodnoj svečanosti
- puštanjem prije snimljenog sadržaja s nosača zvuka (CD, DVD i sl.) preko suvremene elektroničke opreme, kao što su radio, Hi-Fi, i sl.
Sadržaj |
[uredi] Glazba kao fizikalna nauka
Glazbena građa je zvuk što se stvara fizičkim gibanjem u obliku titraja. Kad su titraji u zraku redoviti, ono što čujemo je glazba. Kad su neredoviti, čujemo samo šum ili buku. Jedan izvor titranja može izazvati iste titraje i u drugim predmetima, ali njihovi titraji moraju biti u skladu s titrajima izvora. To se zove rezonancija. Tako zvuk ljudskog glasa ne proizvode samo glasnice nego i rezonantna titranja u šupljini lubanje. Slično i zvučna kutija nekog glazbenog instrumenta titra rezonantno s početnim gibanjem koje je izvođač dao instrumentu. Na primjer, violinska kutija rezonira na titraje žice violine i pojačava ton. Frekvencija titranja ili broj titraja u sekundi određuje visinu zvuka. Što je više titraja u sekundi, viši je i ton. Ljudsko uho je izvanredno osjetljivo na razlike u visini i ima opseg od oko 20 do čak 20.000 titraja u sekundi. Jedan mješoviti zbor proizvodi frekvencije između otprilike 64 i 1500, a koncertni klavir između 20 i 4176. Kad skupina glazbenika svira zajedno, oni usklađuju svoje instrumente pri čemu je ton A definiran sa 440Hz.
[uredi] Vrste glazbe
U najširem smislu može biti Vokalna i Instrumentalna, te kombinacija obje - Vokalno-Instrumentalna glazba.
[uredi] Glazbeni žanrovi
[uredi] Glazba naroda
- Bugarska glazba
- Hrvatska glazba
- Poljska glazba
- Talijanska glazba
[uredi] Povijest glazbe
Povijest glazbe proučava njezin razvoj od samih početaka. Početak je vezan uz ljudski razvoj, pa je tako i glazba neraskidiva od društvenog okruženja, civilizacijskog i materijalnog razvoja čovjeka. Tako možemo u grubo podijeliti razvoj glazbe na razdoblja koja manje ili više odgovaraju razdobljima u ostalim umjetnostima: glazba u primitivnoj zajednici, antička Grčka, Rim, rano kršćanstvo, srednji vijek, predrenesansa, renesansa, barok, klasika, rokoko, romantizam, impresionizam, dvadeseto stoljeće.
[uredi] Unutarnje poveznice
Nedovršeni članak Glazba koji govori o umjetnosti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.