Borovica
Izvor: Wikipedija
Predloženo je da se ovaj članak ili dio članka podijeli na više članaka i/ili uklopi u neke već postojeće članke. (Rasprava) |
Gornja Borovica i Donja Borovica mala su sela u srednjoj Bosni, u blizini starog kraljevskog grada Bobovca.
[uredi] Povijest
U srednjem vijeku područje Borovice je poznato po rudnom bogatstvu, pa se i samo porijeklo stanovnika Borovice povezuje sa dolaskom saških rudara, iz Njemačke. Prvi spomen mjesta Borovica nalazi se u izvješću biskupa fra Jeronima Lučića gdje navodi da je 22. travnja 1673. godine u tom mjestu (Boroviza) zajedno sa četiri fratra krizmao 19 osoba, te da mjesto nema crkvu nego vjernici idu u crkvu sv. Ivana Krstitelja u Sutjesku (danas Kraljeva Sutjeska). O Gornjoj i Donjoj Borovici te o broju stanovnika prvi put doznajemo iz Šematizma Bosne Srebrene iz 1856. godine. Donja Borovica ima 43 katoličke obitelji i 232 katolika, a Gornja Borovica 18 katoličkih obitelji i 141 katolik. Borovica postaje 1922. godine samostalna župa, a 1924 sagrađena je župna crkva. Godine 1993. muslimanski eksremisti su minirali i zapalili župnu crkvu, vjeronaučnu dvoranu, župnu kuću zajedno s knjižnicom i arhivom, devstirali groblje i kapelicu na groblju, a sve Hrvate katolike s ovog područja protjerali u izbjeglištvo.
[uredi] Stanovništvo
Vrlo mali broj se vratio nazad u Borovicu, tako da 2001. godine Borovica broji 107 stanovnika, a po popisu iz 1991. bilo ih je 1511. Okružena prekrasnom prirodom, Borovica ponovno pokušava zaživjeti. Godine 2001. započela je gradnja nove crkve. U Zagrebu u Hrvatskoj, gdje je danas najveći broj Borovičana, osnovana je Zavičajna zajednica Borovičana, sa svrhom promoviranja istine o Borovici, pomoći i ponovnom oživljavanju te očuvanju tradicije i kulture ovoga mjesta.