Trinidad i Tobago
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
|
Trinidad i Tobago je država u južnom dijelu Karipskog mora, uz obalu Venecuele. Sastoji se od dva ostrva, Trinidad (4828 km²) i Tobago (300 km²).
Sadržaj |
[uredi] Historija
Ostrvo Trinidad otkrio je Kristofor Kolumbo 31. jula 1498. Tobago je također otkrio Kolumbo 1498. Isprva se zvao Bella Forma, a kasnije je preimenovan u Tobago. Za razliku od Trinidada, Tobago je konstantno mijenjao vlasnika u ratovima između Francuske, Holandije i Engleske. Pariškim mirom 1763, Tobago je Francuska ustupila Velikoj Britaniji. Od 1814 (Pariški mir) Tobago je u stalnom britanskom posjedu.
Nakon pobjede Britanaca nad udruženom francusko-španskom flotom, u bitci kod Sao Vicentea, 14. februara 1797, Britanci su okupirali Trinidad. Francuzi su se odrekli Trinidada 1802 (Amienski mir).
Od 1889 Trinidad i Tobago je zajedničko ime kolonije u vlasništvu Velike Britanije. 1958 Trinidad i Tobago postaje član Zapadnoindijske Federacije, a 1962 je proglasio samostalnost. Stranka People's National Movement, PNM, je pobijedila na izborima a njen čelnik Eric Eustace Williams, postao prvi premijer 1962-1981. Trinidad i Tobago je 1962 pristupio Commonwealthu.
[uredi] Vlada
[uredi] Političke podjele
[uredi] Geografija
[uredi] Privreda
Na ostrvu Trinidad razvile su se velike plantaže šećerne trske.
[uredi] Stanovništvo
Dobna struktura:
- 0-14 godina: 25% (muški 151,736; žene 146,135)
- 15-64 godina: 68% (muški 410,668; žene 389,303)
- 65 godina i više: 7% (muški 34,559; žene 43,122) (2000, procjena)
- Prirodni prirast: -0.49% (2000, procjena)
- Etničke skupine: Istočni indijci (emigranti iz istočne Indije) 40,3%, potomci afričkih crnaca-robova 39,5%, mješanci 18,5%, bijelci 0,6%, ostali 1,2% ( to su Kinezi i potomci starosjedioca (Karibi))
- Religije: Rimokatolička crkva 29,4%, hinduizam 23,8%, Anglikanska crkva 10,9%, muslimani 5,8%, prezbiterijanci 3,4%, ostali 26,7%
Uz službeni engleski jezik, govori se i hindi jezik, španski jezik, francuski jezik i kineski jezik.
Historijsko stanovništvo Starosjedioci na ostrvu su bila indijanska plemena Arawak i Karibi. Od 1532 Španci su počeli indijance zarobljavati, pretvarati u robove i odvoditi na rad na druga ostrva u Karipskom moru. Od 1592 Španci su trajno prisutni na ostrvu. Antonio de Berrio je iste godine ostrvo Trinidad službeno proglasio posjedom Španije. Većinu stanovnika ostrva su činili uglavnom domaći robovi i crnci iz Afrike. Nakon ukidanja ropstva na ostrvu 1843, došlo je do uvoza jeftine radne snage iz Indije.
[uredi] Kultura
[uredi] Relevantni članci
[uredi] Vanjski linkovi
Argentina • Bolivija • Brazil • Čile • Ekvador • Gvajana • Kolumbija • Panama1) • Paragvaj • Peru • Surinam • Trinidad i Tobago1) • Urugvaj • Venecuela
Zavisne teritorije:
Aruba1) • Falklandska ostrva • Francuska Gvajana • Holandski Antili1) • Južna Džordžija i Južna Sendvička Ostrva •
1) Područja koja su često smatrana dijelom Sjeverne Amerike.
Antigva i Barbuda • Bahami • Barbados • Belize • Dominika • Dominikanska Republika • Grenada • Gvatemala • Haiti • Honduras • Jamajka • Kanada • Kostarika • Kuba • Meksiko • Nikaragva • Panama1) • Salvador • Sjedinjene Američke Države • Sveta Lucija • Sveti Kristofor i Nevis • Sveti Vincent i Grenadini • Trinidad i Tobago1)
Teritorije:
Američka Djevičanska ostrva • Angvila • Aruba* • Bermudi • Britanska Djevičanska ostrva • Grenland • Gvadalupe • Holandski Antili* • Kajmanska ostrva • Martinik • Monserat • Ostrvo Navasa • Porto Riko • Sveti Bartolomej • Sveti Martin • Sveti Petar i Mikelon • Ostrva Turks i Caicos
1) Područja koja su često smatrana dijelom Južne Amerike.