New Immissions/Updates:
boundless - educate - edutalab - empatico - es-ebooks - es16 - fr16 - fsfiles - hesperian - solidaria - wikipediaforschools
- wikipediaforschoolses - wikipediaforschoolsfr - wikipediaforschoolspt - worldmap -

See also: Liber Liber - Libro Parlato - Liber Musica  - Manuzio -  Liber Liber ISO Files - Alphabetical Order - Multivolume ZIP Complete Archive - PDF Files - OGG Music Files -

PROJECT GUTENBERG HTML: Volume I - Volume II - Volume III - Volume IV - Volume V - Volume VI - Volume VII - Volume VIII - Volume IX

Ascolta ""Volevo solo fare un audiolibro"" su Spreaker.
CLASSICISTRANIERI HOME PAGE - YOUTUBE CHANNEL
Privacy Policy Cookie Policy Terms and Conditions
Srednja Evropa - Wikipedia, slobodna enciklopedija

Srednja Evropa

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Srednja Evropa
Srednja Evropa

Srednja Evropa je evropska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne, Južne i Jugoistočne Evrope. Nakon propasti komunizma koji je Evropu dijelio na Istočnu i Zapadnu, region je ponovno dobio na značaju kao jedinstven kulturno-civilizacijski prostor, te jedinstven politički i privredni centar evropskog kontinenta. U političkom pogledu Srednju Evropu čine sljedeće države:

Sadržaj

[uredi] Geografija

Geografski granice Srednje Evrope nisu jasno određene i većinom prate državne granice zemalja koje je čine. Na zapadu prirodnu granicu čini rijeka Rajna, sa juga regija je ograničena Alpama, manjim djelom Jadranskim morem i obodom Panonske nizije, koji je ograničen dolinom rijeke Save i Dunava do Đerdapa, potom na istoku granicu čine Karpati i istočna poljska granica.

Srednja Evropa - reljef i granice
Srednja Evropa - reljef i granice

[uredi] Reljef

U pogledu reljefa razlikuje se pet jedinstvenih cjelina:

1. Pribaltička ili poljsko-njemačka nizina, koja se proteže od tzv. Evropskog sredgorja do Baltičkog i Sjevernog mora. U sjevernom dijelu vidljivi su tragovi u ostatcima morenskih nanosa, ledenjačkih jezera i močvara. U južnom dijelu na reljef su snažno utjecali rijeke i vjetrovi. Rijeke su su nataložile riječne nanose, a vjetar je nanjeo fini pijesak prapor i les koji je uzrokovao nastajanje plodnoga tla.

2. Evropsko sredgorje, je staro gorja koje čine Njemačko i Češko sredogorje protežu se od Rajne na zapadu do južne Poljske na istoku, ispresjecani brojnim kotlinama i dolinama manjih rijeka;

3. Alpe koje predstavljaju oštru granicu sa Južnom Evropom;

4. Panonska nizija, koju je oblikovala rijeka Dunav i njene pritoke;

[uredi] Hidrografija

Vode Srednje Evrope pripadaju trima slivnim područjima i to sjevernomorskom, baltičkom i crnomorskom. Svi vodotoci orjentisani prema jugu i jugoistoku pripadaju crnomorskom slivu, koga čini Dunav sa pritokama Rab, Sava, Drava, Tisa, češka Morava itd. Najznačajniji vodotoci koji pripadaju baltičkom slivu su Odra i Visla, a sjavernomorskom Laba, Vezer i Rajna. Od jezera najveće je Blatno jezero u Mađarskoj, te alpska jezera Bodensko jezero i Ženevsko jezero. Velike rijeke omogućile su razvoj riječnog sobračaja, posebno na Dunavu, Rajni i Labi. Vodostaj ovisi o padavinama i otapanju snijega pa je najviši u proljeće. Rijeka Rajna ima ujednačen vodostaj što je važno za plovidbu te je ona najprometnija Evropska rijeka. Najprometniji kanali su Rajna-Majna-Dunav i Kielski kanal. Pristup svjetskim morima mogućio je i razvoj pomorskog saobraćaja i velikih luka kao što su Bremen, Hamburg i Rostok u Njemačka|Njemačkoj, Gadanjsk u Poljska|Poljskoj, te Koper u Slovenija|Sloveniji.

[uredi] Promet i komunikacije

Na sjeveru prohodnost omogućuje nizak reljef, ispresijecan plovnim kanalima i rijekama te gusta prometna željeznička i cestovna mreža. U središnjem dijelu to su doline rijeka a u planinskom prostoru to su tuneli i prijevoji. Glavni putni pravci su:

  1. pravac sjeverni dio Srednje Evrope - Istočna Evropa (Berlin - Moskva)
  2. zapadni dio Srednje Evrope - Zapadna Evropa (Berlin - Brisel)
  3. južni dio Srednje Evrope - Istočna Evropa u dva pravca prema sjevernom i srednjem Jadranu

[uredi] Klima

Klima Srednje Evrope nije toliko raznovrsna kao u drugim predjelima i u najvećem djelu preovladava umjereno kontinentalna klima. Kontinentalnost je izraženija na istoku gdje je manja količina padavina. Na sjevero-zapadu Pribaltičke nizine jak je uticaj Atlantika, te provaladava blaga okeanska klima pa su zime toplije a količina padavina je veća. Uticaj Sredozemlja ograničen je na usko područje Slovenije zbog uticaja Alpi. Povečanjem nadmorske visine opada temperatura pa je klima na planinama oštro kontinentalna i planinska. Prosječna količina padavina se krećeod 750 - 100 mm na krajnem zapadu, do 2000 mm na Alpama, a prema istoku količina padavina poada od 750 - 500 mm. Najniža temperatura je izmjerena u Inzbruku - 31 °C, a najviša u Poznanu u Poljskoj + 39,4°C. Prosječna januarska temperatura je - 4°C, a julska + 20 °C .

[uredi] Vegetacija

Područje Srednje Evrope zbog svog položaja, klime i reljefa ima uglavnom jednolične pojaseve vegetacija. Najzastupljenije su listopadne bjelogorične šume, i to uglavnom hrastive i bugove šume. U Poljskoj su očuvani oblici listopadne šume kakva je nekad pokrivala Srednju Evropu, u Nacionalnom parku Pušća Bialowizca ( Bjelovaška prašuma). S rastom nadmorske visine u gorjima, listopadne šume polako zamjenjuju četinarske šume, a u predjelima iznad 2000 metara razvija se planinska vegetacija. u Panonskoj niziji ponegdje listopadne šume prelaze u visoke stepe. Šume su danas uglavnom iskrčene, i kao stepe pretvorene u plodno tlo.

[uredi] Privreda i resursi

Srednja Evropa - veći privredni centri
Srednja Evropa - veći privredni centri

Srednja Evropa je bogata brojnim resursima. Naime Evropsko sredgorje je vrlo bogato ugljenom i željeznom rudom, zatim boksitom, olovom, zlatom, kalijem, bakrom, megnezijem, manganom, živom, sumporom, fasfatima, piritom, srebrom, uranom i cinkom. Pored ovih ruda ima i dosta nalazišta jantara, grafita, treseta, kaolina i sedre. Rude su vrlo rano omogućile industrijalizaciju cijelog regiona, tako da se razvila crna i obojena metalurgija, hemijska industrija, mašinogradnja i strojna industrija, električna industrija, precizna i optička industrija, elektronska industrija, automobilska industrija, brodogradnja i avioindustrija. Od lake industrije razvijene su skoro sve grane privrede. U zemljama sa komunističkim režimom bili su izgrađeni mnogobrojni industrijski kompleksi, koji su procesom privatizacije i tranzicije uglavnom restruktuirani i prilagođeni uslovima tržišne ekonomije. najrazvijenija je njemačka ekonomija, treća u svijetu iza SAD-a Kine.

U poljoprivredi radi veoma mali broj stanovnika, što je uzrokovano dobrom mehanizacijom i velikim poloprivrednim imanjima. U zapadnom djelu razvijena je poljoprivreda i to ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, točarstvo i peradarstvo, u planinskim predjelima stočarstvo, dok se u primosrkim mjestima razvija ribolov. Značajna je i proizvodnja industrijskog bilja šećerne repe, duhana, suncokreta i krmnog bilja.

Regije Svijeta
Afrika Istočna Afrika · Južna Afrika · Sjeverna Afrika · Srednja Afrika · Zapadna Afrika
Afrički rog · Gvineja · Magreb · Sahel · Subsaharska Afrika · Sudan · Velika jezera · Mediteran
Amerika Sjeverna Amerika Angloamerika · Karibi · Pacifički sjeverozapad
Srednja Amerika · Velika jezera · Velika nizina
Južna Amerika Andske države · Gvajana · Južna kupa · Latinska Amerika · Patagonija
Evroazija Azija Istočna Azija · Jugoistočna Azija · Jugozapadna Azija · Južna Azija · Sjeverna Azija · Srednja Azija
Anatolija · Arabija · Bliski istok · Daleki istok · Indija · Istočne Indije · Kavkaz · Levant · Sibir · Srednji istok
Evropa Istočna Evropa · Jugoistočna Evropa · Južna Evropa · Sjeverna Evropa · Srednja Evropa · Zapadna Evropa
Balkan · Baltik · Beneluks · Britanska ostrva · Mediteran · Nordijska regija · Skandinavija
Okeanija Australazija · Melanezija · Mikronezija · Polinezija · Pacifički obruč
Polarne regije Arktik · Antarktik

Static Wikipedia (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2007 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu -

Static Wikipedia 2006 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu

Static Wikipedia February 2008 (no images)

aa - ab - af - ak - als - am - an - ang - ar - arc - as - ast - av - ay - az - ba - bar - bat_smg - bcl - be - be_x_old - bg - bh - bi - bm - bn - bo - bpy - br - bs - bug - bxr - ca - cbk_zam - cdo - ce - ceb - ch - cho - chr - chy - co - cr - crh - cs - csb - cu - cv - cy - da - de - diq - dsb - dv - dz - ee - el - eml - en - eo - es - et - eu - ext - fa - ff - fi - fiu_vro - fj - fo - fr - frp - fur - fy - ga - gan - gd - gl - glk - gn - got - gu - gv - ha - hak - haw - he - hi - hif - ho - hr - hsb - ht - hu - hy - hz - ia - id - ie - ig - ii - ik - ilo - io - is - it - iu - ja - jbo - jv - ka - kaa - kab - kg - ki - kj - kk - kl - km - kn - ko - kr - ks - ksh - ku - kv - kw - ky - la - lad - lb - lbe - lg - li - lij - lmo - ln - lo - lt - lv - map_bms - mdf - mg - mh - mi - mk - ml - mn - mo - mr - mt - mus - my - myv - mzn - na - nah - nap - nds - nds_nl - ne - new - ng - nl - nn - no - nov - nrm - nv - ny - oc - om - or - os - pa - pag - pam - pap - pdc - pi - pih - pl - pms - ps - pt - qu - quality - rm - rmy - rn - ro - roa_rup - roa_tara - ru - rw - sa - sah - sc - scn - sco - sd - se - sg - sh - si - simple - sk - sl - sm - sn - so - sr - srn - ss - st - stq - su - sv - sw - szl - ta - te - tet - tg - th - ti - tk - tl - tlh - tn - to - tpi - tr - ts - tt - tum - tw - ty - udm - ug - uk - ur - uz - ve - vec - vi - vls - vo - wa - war - wo - wuu - xal - xh - yi - yo - za - zea - zh - zh_classical - zh_min_nan - zh_yue - zu